Održiva Hrvatska

Zelena tranzicija, dostupna energija i prehrambena sigurnost

 

4.1. Dekarbonizacija gospodarstva, energetike i prometa

• Nastavit će se jačati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, čime će se doprinijeti priključenju najmanje 2.500 MW elektrana do 2028. godine.

• Putem Modernizacijskog fonda hrvatskim će se poduzetnicima osigurati pristup financijskim sredstvima u visini od 1,3 milijarde eura.

• Nastavit će se razvijati infrastruktura za punjenje električnih vozila i uspostavu mreže punionica na vodik radi dekarbonizacije teškog prometa, željeznice i brodskog prometa.

• Uspostavit će se nacionalni Centar za prilagodbu klimatskim promjenama u okviru Državnog hidrometeorološkog zavoda.
   

4.2. Smanjenje odlaganja otpadom, kvalitetno upravljanje vodnim gospodarstvom i očuvanje bioraznolikosti

• Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Biljane Donje bit će potpuno funkcionalan do kraja 2024. godine, dok će CGO-i Lučino Razdolje, Babina Gora, Piškornica i Lećevica biti u funkciji između 2026. i 2028.

• Težit će se ispunjenju cilja EU za smanjenje odlaganja otpada na 10 % do 2035. godine i cilja recikliranja otpada na 65 % do 2035. godine.

• Donijet će se Plan upravljanja vodnim područjima 2028.-2033. radi smanjenja rizika od poplava.

• Uspostavit će se cjelovitu kartu morskih staništa za cijelo područje hrvatskog dijela Jadrana.

• Uložit će se napori za proglašenje novog parka prirode na području Hrvatskog zagorja.

• Provest će se sanacija „crnih točaka“ u skladu s Planom gospodarenja otpadom.
   

4.3. Energetska sigurnost

• Proširit će se kapacitete LNG terminala na Krku sa 2,9 na 6,1 milijarda kubnih metara godišnje i povećati kapacitete plinskog transportnog sustava prema Sloveniji i Mađarskoj.

• Dogradit će se plinovodi Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak-Kozarac te Lučko-Zabok do 2026. godine.

• Nastavit će se raditi na uspostavi Južne plinske interkonekcije s Bosnom i Hercegovinom.

• Jačat će se suradnja s partnerima u Inicijativi triju mora.

• Zahvaljujući ulaganjima u geotermalnu energiju, do 2028. godine dva će se hrvatska grada grijati iz tog obnovljivog izvora.
   

4.4. Razvoj poljoprivrede, ribarstva i akvakulture

• U naredne četiri godine povećat će se vrijednost poljoprivredne proizvodnje za dodatnih 20 % i dosegnuti 3,8 milijarde eura.

• Subvencioniranim zajmovima i bespovratnim potporama stavit će se u funkciju 50 tisuća hektara zapuštenog poljoprivrednog zemljišta (ulaganje više od 60 milijuna eura).

• Izgradit će se pet novih ribarskih luka.

• Mladim će se ribarima sufinancirati kupnja brodova.

• Financirat će se prvi objekt za preradu otpada i nusproizvoda ribarstva i akvakulture te proizvodnje riblje hrane.

• Ubrzat će se postupci raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

• Intenzivirat će se rad radne skupine koja prati izračun proizvođačkih cijena i odnosa u lancu opskrbe hranom.

• Osnovat će se posebnu ustrojstvenu jedinicu u Ministarstvu poljoprivrede koja će pružati poljoprivrednicima podršku u udruživanju.
   

4.5. Završetak obnove javnih zgrada javnog sektora i privatne imovine

• Osiguranim europskim sredstvima nastavit će se provoditi strateški koncept visokog protupotresnog suvremenog standarda i konstrukcijske obnove.

• Nastavit će se s politikom obnove škola, bolnica i domova građana, za što se planira u prve dvije godine mandata uložiti 3 milijarde eura.

• Cilj je utrostručiti stopu obnove do kraja ovoga desetljeća.