Hrvatski izvoznici generator su razvoja i gospodarskoga rasta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na 13. konvenciji hrvatskih izvoznika „Izvoz kao generator rasta i razvoja Republike Hrvatske“ i 11. dodjeli nagrade „Zlatni ključ“ u Kongresnom centru City Plaza Zagreb. U svom izlaganju istaknuo je da porezi, kamate i javni dug padaju, deficit je postao suficit, dok BDP, zaposlenost, plaće, ulaganja, kreditni rejting i izvoz rastu.

Na početku svog govora, istaknuo je da su dobitnici nagrade "Zlatni ključ" otvorili vrata hrvatskim proizvodima na brojnim tržištima Europe, susjedstva i svijeta, čestitavši im na tom velikom uspjehu. Naglasio je da to i dio doprinosa ukupnim izvoznim rezultatima Hrvatske u 2017., koji su porasli za 14 posto u odnosu na 2016., na preko 14 milijardi eura.

"To su vrlo ohrabrujući i sjajni rezultati i uvjeren sam da ćete na tom tragu nastaviti raditi i vašu proizvodnju, i vaše poslovne planove, i vašu spretnost i znanje da budete prisutni na tržištima svijeta", kazao je.

Hrvatsko gospodarstvo sada raste na zdravim temeljima

Predsjednik Vlade ustvrdio je da za razliku od razdoblja prije 2008., kada je glavni pokretač rasta bila prekomjerna domaća potražnja, hrvatsko gospodarstvo sada raste na zdravim temeljima. "Porast izvoza jedna je od najvažnijih komponenta tog rasta, a znamo da izvozno orijentirana društva stvaraju dodanu vrijednost, nova radna mjesta i konkurentne proizvode", rekao je.

Podsjetio je na činjenicu da 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ali u njima radi 51% zaposlenih u svim poduzećima u Hrvatskoj, oni predstavljaju 73% ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj, a ostvaruju čak 76% dobiti od cjelokupne dobiti u Hrvatskoj, što govori o važnosti hrvatskih izvoznika.

Kako bismo dodatno poboljšali uvjete vašeg poslovanja, smanjili prepreke vašem daljnjem razvoju i time pridonijeli vašoj konkurentnosti, poručio je premijer, politika Vlade usmjerena je na tri prioritetna područja – povoljnije, sigurnije i predvidljivije poslovno okruženje; tehnološku i inovacijsku sposobnost poduzeća radi podizanja kvalitete izvoza; i učinkovitu i javnu upravu i pravosuđe kroz učinkovitiju i digitaliziranu funkciju.

"Da bismo bili konkurentni, bolji, brži, jači od drugih, to ne može samo država, tu treba iskra svih vas koji se bavite poduzetništvom na odvažan i hrabar način", istaknuo je predsjednik Vlade, dodavši da samo u toj sinergiji kvalitetnog okvira koji radi država i želje poduzetnika za napretkom može se ostvariti još bolji rezultati koji će pridonijeti kvalitetnijem životu i boljem standardu građana.

"Bez hrabrosti, spretnosti i uspješnosti hrvatskih poduzetnika nema ni uspješnih makrotrendova", zaključio je premijer Andrej Plenković.

Smanjenje PDV-a tek dio novih mjera

„Smanjivanje poreza i povećanje pravne sigurnosti smjer je kojim ćemo nastaviti daljnjom poreznom reformom. Na njoj se radi, ona će biti spremna tijekom jeseni, a stupit će na snagu 1. siječnja 2019.“, najavio je predsjednik Vlade.

„Još jednom ću kazati ono što smo rekli u kampanji – da ćemo smanjiti opću stopu PDV-a najmanje za jedan postotni bod. To ćemo i napraviti. Ono što se kaže u kampanji treba, koliko je maksimalno moguće i realno, napraviti, no to neće biti jedina mjera. Bit će to dio mjera koje neće dovesti u pitanje prihodnu stranu proračuna. Naprotiv, smatramo da ćemo kombinacijom mjera omogućiti i kvalitetnije prihode i na taj način smanjiti i fiskalni pritisak i na porezne obveznike i na poduzeća, svim mjerama učiniti hrvatske izvoznike konkurentnijima i stoga ćemo u narednom razdoblju gledati što sve možemo učiniti kada je riječ o opterećenju na plaće. Ne mislim tu samo na porez na dohodak, jer znate da je to sada prihod jedinica lokalne i područne samouprave: oni su s time izrazito zadovoljni, zato ćemo gledati koje sve druge aspekte možemo učiniti realnima za promjenu i rasterećenje poslodavaca, a veće neto prihode za naše građane i za zaposlenike“, pojasnio je premijer Andrej Plenković.

U kontekstu skore pete godine članstva u Europskoj uniji, nabrojio je nekoliko ekonomskih pokazatelja koji ukazuju na postupno ali opipljivo poboljšanje ukupnog gospodarskog ozračja u Hrvatskoj: „porezi i kamate se smanjuju, javni dug pada, deficit je postao suficit, BDP raste, zaposlenost raste, plaće rastu, ulaganja rastu, kreditni rejting raste, izvoz raste“, zaključio je predsjednik Vlade.


Po završetku konferencije, predsjednik Vlade odgovorio je na pitanja novinara.

Vlada će stvoriti kvalitetni okvir za još uspješniji rad poduzetnika

 Kazao je da podaci o povećanju izvoza, osobito u zadnjih pet godina ohrabruju. Ponovno je naglasio je da su hrvatski izvoznici generator razvoja i gospodarskoga rasta.
 
"I zato će Vlada činiti sve da im stvori kvalitetan okvir i još bolje preduvjete za još uspješniji rad", istaknuo je.
 
Goreći o problemu prevelikog uvoza u odnosu na izvoz što je istaknuto i na konferenciji, premijer je pojasnio da je smisao otvorenog tržišta kojem se pridružila i Hrvatska da svi imaju jednake šanse, podsjetivši na slobodu kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala.
 
"Postoje i pravila tržišnog natjecanja. Važno je da naši proizvodi budu kvalitetni i konkurentni sa proizvodima koji dolaze na naše tržište i na taj način da osvajaju srca i ekonomsku odluku potrošača", rekao je.
 
Uz predsjednika Vlade bili su ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.


U nastavku donosimo govor predsjednika Vlade u cijelosti:


Poštovani gospodine Bago,

predsjedniče Udruge hrvatskih izvoznika,

poštovani potpredsjedniče Hrvatskoga sabora, akademiče Reineru,

poštovani ministri,

poštovani guverneru Hrvatske narodne banke,

poštovani predsjedniče Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,

cijenjeni saborski zastupnici,

poštovani gospodarstvenici, poduzetnici i izvoznici,
 
Dopustite mi prije svega, da čestitam svim dobitnicima nagrade „Zlatni ključ“, svima vama koji ste pronašli načine da otvorite vrata za hrvatske proizvode na brojnim tržištima Europe, našeg susjedstva i svijeta. To je velik uspjeh i dio vašeg vrlo konkretnog doprinosa ukupnim izvoznim rezultatima u 2017. godini, koji su porasli za 14% u odnosu na 2016. na preko 14 milijardi eura.
 
To su vrlo ohrabrujući i sjajni rezultati, i uvjeren sam da ćete na tom tragu nastaviti raditi, te vašu proizvodnju, vaše poslovne planove i vašu spretnost i znanje upotrijebiti da budete prisutni na tržištima diljem svijeta.
 
Dame i gospodo,

Za razliku od razdoblja prije 2008. kada je glavni pokretač rasta bila prekomjerna domaća potražnja, hrvatsko gospodarstvo danas raste na zdravim temeljima. Porast izvoza jedna je od najvažnijih komponenti tog rasta, a znamo da izvozno orijentirana društva stvaraju dodatnu vrijednost, nova radna mjesta i konkurentne proizvode.

Već je gospodin Bago kazao da 15% poduzeća u Hrvatskoj izvozi: u njima radi 51% zaposlenih u svim poduzećima u Hrvatskoj, oni predstavljaju 73% ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj, a ostvaruju čak 76% dobiti od cjelokupne dobiti u Hrvatskoj. Ti podaci dovoljno govore o važnosti hrvatskih izvoznika.

Kako bismo dodatno poboljšali uvjete vašega poslovanja, smanjili prepreke daljnjem razvoju i time pridonijeli vašoj konkurentnosti, politika Vlade je usmjerena prema tri prioritetna područja:

1. Povoljnije, sigurnije i predvidljivije poslovno okruženje,
2. tehnološka i inovacijska sposobnost poduzeća, radi podizanja kvalitete hrvatskog izvoza,
3. učinkovita javna uprava i pravosuđe, s digitalizacijom usluga.

Želim najprije reći nekoliko riječi o poslovnom okruženju.

Riječ je o mjerama koje poduzimamo kako biste prije svega iskoristili povoljni makroekonomski kontekst, poticajnu poreznu politiku te pouzdan i predvidljiv zakonski okvir.

Na makroekonomskom planu, Hrvatska danas ostvaruje zdrav i uravnotežen gospodarski rast, uvelike temeljen i na izvozu. Hrvatsko gospodarstvo raste po stopi od 2,5% u prvom kvartalu ove godine, a prema procjenama on će biti 2,9% u 2018. godini.

Cilj nam je da našim reformama dodatno povećamo stopu rasta.

Racionalnim i mudrim upravljanjem javnim financijama, kao što znate, kontinuirano smanjujemo javni dug i proračunski deficit, dapače, ostvarili smo i proračunski suficit u 2017. godini, što će također pridonijeti rastu.

Znate da je od 2011. do 2015. javni dug bio povećan sa 65% na 85% BDP-a. Smanjili smo ga na 78%, prema našim projekcijama, a one se podudaraju i sa projekcijama međunarodnih financijskih institucija, a kanimo ga do 2021. spustiti na 65% BDP-a.

Ohrabruje nas što su te napore prepoznale i sve tri međunarodne agencije za kreditni rejting. One su poboljšale izglede hrvatskog kreditnog rejtinga, te smo sada samo na korak do investicijskog. Učinci tog boljeg rejtinga vide se i na međunarodnom tržištu kapitala. Vidjeli ste da smo po rekordno niskoj kamati uspjeli izdati euro-obveznice.

Važno je podsjetiti da smo 2015. godine za kamate plaćali preko 12 milijardi kuna, a sada je taj iznos oko 9,5 milijardi kuna. Dakle, uštedjeli smo samo na kamatama 2 i pol milijarde kuna. Kad tome pridodamo činjenicu da smo refinanciranjem duga u cestarskom sektoru uštedjeli 50 milijuna eura godišnje; ovim zadnjim obveznicama, u odnosu na ranije uvjete, 25 milijuna eura godišnje, onda to znači da se hrvatske javne financije vode odgovorno, da smo izgradili povjerenje investitora, institucionalnih investitora, međunarodnih financijskih kuća te tim putem nastavljamo pazeći na trošak svake proračunske kune.

Bolje poslovno okruženje pridonijelo je stvaranju novih radnih mjesta, a njih je, prema podacima koje imamo, u 2017. 60.000 više nego prije. U prvom kvartalu ove godine, zaposlenost je porasla za 4,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a to je drugi najveći rast zaposlenosti u Europi, iza Malte. Fokusirani smo na provedbu strukturnih reformi u upravi, pravosuđu, obrazovanju, mirovinskom i zdravstvenom sustavu, kako bismo na taj način oslobodili investicijski i poduzetnički potencijal svih vas gospodarstvenika.

To činimo sustavno i temeljito, to je dio našeg Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije s tri temeljna cilja: povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i ulaganja, povezivanje našeg obrazovanja s tržištem rada – i tu se u najvećoj mjeri slažem s onim što je rekao gospodin Bago kad je riječ o obrazovnom sustavu koji zahtijeva dodatna poboljšanja i reformu, međutim, on svejedno uspije iznjedriti brojne stručnjake koji se kasnije pozicioniraju i u poslovnom i u akademskom svijetu u različitim državama. Treći je cilj, naravno, održivost javnih financija.

Nekoliko riječi i o poreznoj reformi.

Drago mi je da smo recentnim najavama ponovno generirali raspravu i u stručnim krugovima i u javnosti o kontinuiranoj analizi poreznoga sustava, mogućim poboljšanjima. Znate da smo odmah u startu smanjili opću stopu poreza na dobit sa 20 na 18, za nove kompanije na 12%, a uvodimo i druge mjere koje poduzetnicima omogućuju da primjerice, od Porezne uprave prethodno dobivaju obvezujuća mišljenja i da, na taj način, rad Porezne uprave bude konzistentan u cijeloj Hrvatskoj.

Smanjivanje poreza i povećanje pravne sigurnosti smjer je kojim ćemo nastaviti daljnjom poreznom reformom Na njoj se radi, ona će biti spremna tijekom jeseni, a stupit će na snagu 1. siječnja 2019. Još jednom ću kazati ono što smo rekli u kampanji – da ćemo smanjiti opću stopu PDV-a najmanje za jedan postotni bod. To ćemo i napraviti. Ono što se kaže u kampanji treba, koliko je maksimalno moguće i realno, napraviti, no to neće biti jedina mjera.

Bit će to dio mjera koje neće dovesti u pitanje prihodnu stranu proračuna. Naprotiv, smatramo da ćemo kombinacijom mjera omogućiti i kvalitetnije prihode i na taj način smanjiti i fiskalni pritisak i na porezne obveznike i na poduzeća, svim mjerama učiniti hrvatske izvoznike konkurentnijima i stoga ćemo u narednom razdoblju gledati što sve možemo učiniti kada je riječ o opterećenju na plaće. Ne mislim tu samo na porez na dohodak, jer znate da je to sada prihod jedinica lokalne i područne samouprave: oni su s time izrazito zadovoljni, zato ćemo gledati koje sve druge aspekte možemo učiniti realnima za promjenu i rasterećenje poslodavaca, a veće neto prihode za naše građane i za zaposlenike.

Želim reći nešto i o donošenju propisa. Vidjet ćete kada naš Ured za zakonodavstvo objavi podatke u kojom mjeri smo u radu ove vlade – koja je praktički imala svega sedam ili osam telefonskih sjednica, u nešto manje od dvije godine rada – usustavili praksu dvaju čitanja u Hrvatskom saboru, koliko smo postigli s prethodnom procedurom usuglašavanja tekstova prije nego što uopće odu u javna savjetovanja, zatim koordinacije ministarstava, uključivanje socijalnih partnera, sindikata, poslodavaca, zainteresirane javnosti, procese pripreme zakonskih tekstova…

Želimo da nam taj zakonodavni postupak bude uključiv, da ima što više filtara, i da u konačnici, oni tekstovi koje usvajaju zastupnici u Hrvatskome saboru – najčešće naravno parlamentarna većina – budu što kvalitetniji. To je dobro, jer na taj način i vi u poslovnoj zajednici, možete dati svoj doprinos i planirati svoje aktivnosti na kvalitetan način, imajući na umu predvidljivost donošenja zakonskih propisa. 

Također, samo ću se kratko osvrnuti na Zakon o izvanrednoj upravi.

Puno je kompanija koje su, kroz ovih 15 mjeseci primjene zakona do postizanja nagodbe u Agrokoru, dobile vremena da se konsolidiraju. I kada gledam s aspekta državnih interesa, onda je temeljni cilj ostvaren: hrvatski gospodarski i financijski sustav nije doživio katastrofu, a vidim da se nekako stječe dojam pojedinih aktera u toj raspravi, kao da se ništa loše nije niti trebalo dogoditi. To jednostavno nije tako.

Tu tezu promiču oni koji jednostavno ne žele prihvatiti da je Hrvatska, ovakva kakva jest na kraju svoje gospodarske tranzicije, i ne nužno uvijek najboljih načina poslovanja koji su bili redovita praksa proteklih 27 godina, uspjela, kao sustav, u kratkom roku, spriječiti ogroman problem, ostati na nogama i omogućiti da hrvatske kompanije imaju svoju ekonomsku budućnost i u partnerstvu s najvećom kompanijom. Onda je to signal povjerenja. To je signal povjerenja i drugim zemljama, potencijalnim ulagačima u Hrvatsku, i svima onima koji promatraju kako se zemlja nosi s ovakvim problemom.

To je bit i glavna poruka ovoga procesa u koji se uložilo jako puno truda i koji će, čini mi se, u konačnici biti uspješan. Naravno, neće svi biti najzadovoljniji, ali ono što je najvažnije, neće biti potpunih gubitnika. Dok serijom stečajeva bi ih bilo jako, jako puno. I čini mi se da ćemo taj transformacijski efekt ovoga slučaja tek s vremenom, svi skupa, do kraja shvatiti kako odvažan i ispravan korak smo napravili kroz ovaj zakonski okvir.

Kada je riječ o tehnološkim inovacijama i sposobnosti poduzeća da podižu kvalitetu hrvatskog izvoza, želim reći da smo učinili dosta na povećanju vaše sposobnosti na način da zakonski okvir za povećanje ulaganja u razvoj, kao i obrazovnu reformu usmjerenu na prilagodbu obrazovanja tržištu rada, činimo jednim od ključnih ciljeva brojnih reformskih napora.

Ministarstvo obrazovanja, u Nacionalnom programu reformi, uz Ministarstvo zdravstva ima najveći broj mjera koje mora poduzeti od proljeća ove do iduće godine. Spomenut ću nekoliko relevantnih zakona: Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Njegovi su ciljevi povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi doprinos kombiniranog ulaganja javnog i privatnog sektora u istraživanje i razvoj dosegao 1,4% BDP-a do 2020.); povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj i poticanje suradnje poduzetnika sa znanstvenim organizacijama na istraživačko-razvojnim projektima.

Donijeli smo i Zakon o strateškim investicijskim projektima čime smo olakšali pripremu investicijskih projekata te potaknuli inovativne i istraživačke projekte privatnog sektora. Zakonom o poticanju ulaganja omogućili smo trgovačkim društvima korištenje potpora za ulaganje pri čemu je minimalna visina ulaganja za koju se odobravaju poticajne mjere sada 50.000 eura umjesto ranijih 150.000 eura pod uvjetom da se otvori 10 novih radnih mjesta.

U proteklih pet godina odobreno je preko 300 projekta ukupne vrijednosti od 13 milijardi kuna koji će otvoriti preko 11.000 novih radnih mjesta. Pritom je gotovo 80% projekata ulaganja u proizvodno-prerađivačkim sektorima usmjereno na stvaranje proizvoda i usluga za izvoz. Konkretni rezultati tih mjera su vidljivi, a samo u 2017. ostvareno je 1,8 milijardi eura izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku. Većinom ulaganja u istraživanje i razvoj povećavamo izvozni potencijal gospodarstva i njegovu konkurentnost na europskom i svjetskom tržištu.

Uz poticajan zakonodavni okvir za ulaganja, želimo da reformom obrazovanja, mladim generacijama omogućimo da steknu nova znanja, da prate razvoj globalnih zbivanja, tehnološku, industrijsku revoluciju i da budu ukorak s onim što će radna mjesta budućnosti zaista biti u vremenu koje je pred njima.

Stoga i vi, zasigurno, svojim aktivnostima svojim poslovnim planovima, ulaganjem u vaše ljudske resurse, težite k izvrsnosti, inovativnosti i kreativnosti mladih kolega. Mislim da je to jedan od ključeva uspjeha, uz dobar mix s onima koji posjeduju nužno poslovno, ali i životno iskustvo. 

Također, uložit ćemo daljnje napore u digitalizaciju, daljnje administrativno rasterećenje gospodarstva i kvalitetnije funkcioniranje javne i državne uprave. Tu želimo da dva akcijska plana koje smo usvojili, jedan ove, a drugi prošle godine, dalje rasterećuju gospodarstvo, čine vaš rad manje opterećenim kad je riječ o administrativnim procedurama, da se smanjuje opseg potrebne dokumentacije, i da se ukidaju obveze podnošenja određenih, možda ne ključno nužnih izvješća.

Na taj način, želimo vam pomoći kao izvoznicima kod polaganja instrumenata osiguranja plaćanja koji se koriste u carinskim postupcima, za ishođenje odobrenja za obavljanje poslova ovlaštenog carinskog zastupnika, za podnošenje zahtjeva za pojedine trošarinske postupke i za određene specifične korisnike. Tu je nužna veća kvaliteta rada Carinske uprave na stvaranju povoljnijih uvjeta našim gospodarstvenicima, posebice kada je riječ o pojednostavljenju carinskih procedura, roku od 24 sata koji vama nerijetko znači i dinamiku u konkurenciji u odnosu na ostale. Te mjere ćemo provoditi kontinuirano, a kada je riječ o digitalizaciji, projekt digitalizacije javne uprave jedan je od ključnih zadataka niza državnih institucija, u koordinaciji Središnjega državnog ureda za digitalno društvo i Ministarstva uprave.

Te su teme zajedno s digitalnom ekonomijom među glavnima na sastancima Europskoga vijeća i vjerujem da će mnogi od vas pronaći i svoje niše u tom ubrzanom, digitaliziranom svijetu i komunikacije i gospodarstva.

Nakon pet godina članstva, želim nešto reći i o pozitivnim učincima našega članstva u Europskoj uniji, koje je za vas izvoznike bilo jako važno.

Primjerice, za izvoznike to znači da smo 2013. godine izvozili 9 milijardi eura, a pet godina kasnije, čak 50% više, 14 milijardi eura. To su činjenice, to su efekti kada barijere koje su ranije postojale, više nisu na snazi.

Članstvo u Europskoj uniji omogućuje nam i bolje korištenje europskih fondova, naravno, u smislu ukupnih iznosa u odnosu na ono što smo imali u vremenu pretpristupanja. Činjenica je da smo Vlada koja je izrazito ubrzala ugovaranje sredstava, od zatečenih 9% 2016. godine, sad smo na 43% ugovorenih sredstava, a ići ćemo na 60% u ovoj godini. To mi daje za pravo vjerovati da ćemo u okviru onoga roka N+3, 2020. plus tri godine, iskoristiti cijelu omotnicu od 10,7 milijarde eura koja je Hrvatskoj na raspolaganju.

A zadaća je Ministarstva financija, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova da sada angažirano pregovaraju o novom višegodišnjem financijskom okviru koji će utvrditi prioritete i utvrditi razvojne mogućnosti za Hrvatsku u razdoblju koje gotovo ide do kraja idućega desetljeća.

Znate i sami da je jedan od naših ciljeva uvođenje eura. Na to smo se obvezali potpisavši Ugovor o pristupanju još 2011. godine. U prošloj godini, u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, pripremljena je Strategija za uvođenje eura. Vlada je usvojila taj dokument i vjerujem da ćemo najprije ući u Europski tečajni mehanizam II, a nakon toga, nastavivši ovakve trendove, ispuniti kriterije te postati članica euro-zone.

Jedan mali primjer: ove kamate za koje sam rekao da su povoljne kad je riječ o obveznicama koje su izdane, bile bi još najmanje dvostruko niže, da smo članica eurozone. Valja voditi računa o tome što to znači za hrvatsko gospodarstvo, što to znači za proračun, za smanjenje duga o kojem smo govorili.

Prema tome, te strateške ciljeve ćemo ostvariti, raspravljati o njima, komunicirati, pojašnjavati, ali dilema apsolutno nikakvih nemamo o tome je li to dobro ili nije za Hrvatsku. To znamo da je dobro i tim putem ćemo ići. Stoga je i Hrvatski sabor ratificirao Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj uniji, a on je, naravno, usmjeren na daljnju fiskalnu konsolidaciju. Na taj način ćemo, siguran sam, biti dio najužega kruga u Europskoj uniji, jer je to put kojim jačamo svoju relevantnost. Svatko onaj tko je izvan bilo kojega dijela tješnje integracije ima manji utjecaj nego onaj tko je u sredini procesa. Toga svi moraju biti svjesni.

Mi smo išli ovim putem da bismo imali utjecaj primjeren našoj veličini, naravno, i političkoj i gospodarskoj snazi, ali nećemo dopustiti da budemo spori u ostvarivanju tih ciljeva, nego naprotiv, da ubrzamo te procese. Danas neću govoriti o Schengenu, ali i on je izrazito važan za nas, osobito u svjetlu jačanja unutarnje sigurnosti, vanjske sigurnosti, kontrole ilegalnih migracija i promjene niza zakonodavnih akata koji se odnose na pitanje migracija.

Vidim da je veliki broj vas zainteresiran za Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Sjedinjenim Američkim Državama. O tome smo razgovarali već nekoliko puta s najvišim američkim dužnosnicima. Učinit ćemo sve da se u mandatu ove Vlade konačno napravi iskorak, jer to je jedno veliko opterećenje, koje mislim da je krajnje nepotrebno. A činjenica da Hrvatska koristi brojne ugovore o slobodnoj trgovini koje ima Europska unija, svima vama omogućuje puno lakši, kvalitetniji, brži i, naravno, slobodniji pristup brojnim svjetskim tržištima.

Na tome tragu vidim i ulogu gospodarske diplomacije, osobito u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.

Moramo imati kvalitetne ljude u našoj mreži koji, ne samo da promoviraju naše proizvode i naše usluge u zemljama u kojima su akreditirani, nego djeluju i dvosmjerno: privlače i investicije u Hrvatsku i na taj način jačanje gospodarske diplomacije o kojoj smo puno razgovarali. To mora postati refleks bilo kojega diplomata, bez obzira na njegov background, je li on ekonomski ili ne. To mora biti nešto što danas, u smislu vještina, svatko onaj tko predstavlja Hrvatsku u inozemstvu može i mora znati ispuniti.

Uspostavljeni i integrirani sustav gospodarske diplomacije poduzetnicima nudi usluge na stranim tržištima radi poboljšanja bilateralnih gospodarskih odnosa.

Nekoliko rečenica u zaključku: Dakle, u 2018. godini, članica smo Europske unije, članica smo NATO-a, jasan smjer za Schengen, jasan smjer za eurozonu. Činjenica je da postoje brojni pozitivni pokazatelji, postoje i brojni problemi, ali sa svakim od tih problema u društvu, mi se svakodnevno suočavamo. Ne uzimamo ih à la carte, ne uzimamo samo one kojima bismo se htjeli baviti, nego ih sve baš svakoga dana stavljamo na stol.

Evo jučer, primjerice, Zakon o dječjem doplatku; novih 150 milijuna kuna u idućih šest mjeseci, novih 154.000 djece obuhvaćeno dječjim doplatkom od 1. srpnja, novo sufinanciranje stambenih kredita mladim obiteljima, koji već sad imaju efekte jer su već te obitelji koje su uzele kredite imale više djece i produžit će korištenje.

A kad je riječ o „blokiranima“ koji su ovdje spomenuti, nakon javnog savjetovanja, zakonski paket od tri zakona, dva iz domene Ministarstva financija, jedan iz Ministarstva pravosuđa, bit će idući tjedan na sjednici Vlade. Šaljemo ih u Hrvatski sabor, želimo da se usvoje što prije. Na taj način ćemo krenuti olakšavati situaciju za brojne sugrađane koji se nalaze u više nego nezavidnom položaju.

U konačnici, pet godina članstva u Europskoj uniji nam je tu za otprilike dva tjedna.

Nekoliko pokazatelja koji mi se čine referentnim i relevantnim: Porezi i kamate se smanjuju, javni dug pada, deficit je postao suficit, BDP raste, zaposlenost raste, plaće rastu, ulaganja rastu, kreditni rejting raste, izvoz raste. Raste i uvoz, ali to su normalne činjenice otvorenoga tržišta.

Da bismo bili konkurentniji, bolji, brži, jači od drugih, to ne može sama država. Tu treba iskra svih vas koji se bavite poduzetništvom, koji se bavite na odvažan i hrabar način da vaše proizvode i vaše usluge biraju baš određeni kupci, određeni klijenti, određeni partneri. A samo u toj sinergiji kvalitetnog okvira koji radi država i vaše želje za napretkom, možemo ostvariti još bolje rezultate koji će u konačnici pridonijeti kvalitetnijem životu i većem životnom standardu hrvatskih ljudi.

To je ono za što se zalažem. To je ono za što će ova Vlada raditi sve što može, da veće plaće i boljitak ljudi stvore povoljniju atmosferu u društvu.

Svima vama koji na tome svakodnevno radite, brinući se o svojim kompanijama, o izvozu, o proizvodnji, čestitam i očekujem daljnji doprinos.

Bez hrabrosti, spretnosti i uspješnosti hrvatskih poduzetnika, nema ni uspješnih makro-trendova.

Hvala vam lijepo i čestitam!
 
 

Pisane vijesti | Andrej Plenković