Mađarska će tražiti dokaze da Hrvatska ne zadovoljava u suradnji s Haagom

Povijesna je zadaća i obveza Mađarske podržati priključenje Hrvatske Europskoj uniji i službena će Budimpešta zatražiti dokaze da Hrvatska ne zadovoljava u suradnji s Haškim sudom, izjavio je u utorak u Budimpešti predsjednik mađarske vlade Ferenc Gyurcsany na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s hrvatskim predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom.

BUDIMPEŠTA, 8. veljače 2005. (Hina) - Povijesna je zadaća i obveza Mađarske podržati priključenje Hrvatske Europskoj uniji i službena će Budimpešta zatražiti dokaze da Hrvatska ne zadovoljava u suradnji s Haškim sudom, izjavio je u utorak u Budimpešti predsjednik mađarske vlade Ferenc Gyurcsany na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s hrvatskim predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom.

"Naša je povijesna zadaća i obveza podržati priključenje Hrvatske Europske unije, to je u interesu i Karpatske kotline i u interesu EU", rekao je Gyurcsany u izjavi nakon sastanka.

Premijer zemlje, koju s Hrvatskom veže višestoljetna povijest i nacionalne manjine s obiju strana granica, drži da je Zagreb "učinio i učinit će sve da ispuni kriterije i počne pregovore s EU" kako je i planirano 17. ožujka.

Haški sud (ICTY) optužuje Zagreb da je propustio ispuniti važan kriterij kojim bi dokazao potpunu suradnju s tom institucijom, a riječ je o uhićenju i izručenju haškog optuženika generala Ante Gotovine, što bi moglo biti razlogom odgode početka pregovora, objavio je prošli tjedan europski povjerenik za proširenje Olli Rehn.

Mađarska vlada spremna je uputiti zahtjev i zatražiti dokaze ako bilo koja vlada, članica EU ili institucija, odlučiti zapriječiti otvaranje pregovora s Hrvatskom, rekao je mađarski premijer. "Zatražit ćemo da podijeli s nama te svoje dokaze da RH nije zadovoljila suradnju s Haškim sudom, rekao je mađarski šef vlade i dodao "odluka o sudbini jedne nacije može se donositi samo na temelju dokaza".

Sanader je ponovio svoju optimističnu procjenu u redovit početak pregovora. "Nema dvostruke igre u Hrvatskoj,... Gotovina mora rasvijetliti svoju ulogu u Domovinskom ratu pred Haškim sudom. Tome
nema alternative" odgovorio je Sanader na pitanje mađarskih novinara.


Gospodarska pitanja, napose privatizacija hrvatske INA-e, bila su uz izuzetno čvrstu mađarsku potporu Hrvatskoj za priključenje EU, u središtu razgovora koje je premijer Sanader tijekom službenog posjeta Budimpešti vodio sa svojim domaćinom.

Interes mađarske tvrtke MOL koja je već vlasnik paketa dionica INE da sudjeluje u nastavku privatizacije, bilo je čini se, najvažnija tema u gospodarskom setu pitanja.

Hrvatska je pozitivno odgovorila na mađarski zahtjev da se njihovim partnerima osigura "jednak" pristup kao i drugim potencijalnim ulagačima. "Jamčio sam premijeru da će sve mađarske tvrtke koje se budu natjecale biti apsolutno tretirane objektivno" rekao je Sanader.

On je dodao da je Mađarska jedan od pet najvećih ulagača u Hrvatsku, ali je naglasio da će na natječaju pobijediti "najbolji ponuđač". Sanader nije mogao odgovoriti na pitanje kolika se sredstva mogu očekivati novom prodajom INA-im dionica ali je rekao da će privatizacija biti "javna i transparentna".

Od ostalih gospodarskih pitanja bilo je riječi o realizaciji plinovoda Pečuh-Osijek, ulaganja u riječku Luku i prometnim pravcima.

Premijer Gyurcsany je obećao da će Mađari ispuniti svoju obvezu izgradnje autoceste do Hrvatske, odnosno do slovenske granice do roka 2006./07. (koridor M5b).

Dogovoreno je da u idućih deset godina na dnevnom redu neće biti projekt izgradnje vodnih stupova na Dravi.

Dvojica premijera potpisala su Deklaraciju o manjinama povodom 10. obljetnice potpisivanja Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina.

Zajednica mađarskih Hrvata dobro je organizirana u hrvatskim školama u toj zemlji, a obveza je Mađarske "u skoroj budućnosti" birati predstavnike hrvatske manjine u parlament, obećao je Gyurcsany.

Razgovaralo se i o zajedničkoj kandidaturi dviju zemalja za domaćina Europskog nogometnog prvenstva 2012., a bilo je govora i o projektu dvojezičnog hrvatsko-mađarskog rječnika i otvaranju katedre za
hrvatski jezik u Pečuhu, odnosno hungarologije u Osijeku.




Pisane vijesti