Piletić: Mirovinska reforma i Zakon o inkluzivnom dodatku važni su iskoraci

Slika /Vijesti/2023/Prosinac/13 prosinac/Piletic A sada Vlada.jpeg

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić gostovao je danas u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada.

Govoreći o jučerašnjoj smjeni ministra gospodarstva Davora Filipovića i njegova savjetnika Jurice Lovrinčevića, ministar Piletić je kazao kako predsjednik Vlade ima ovlast birati svoj tim i smjenjivati kada procijeni da je izgubio povjerenje određenog člana Vlade, te dodao da je premijer  povukao jedini mogući potez.

„U situaciji kada imate jasan narativ svjetskih kreditnih agencija da hrvatsko gospodarstvo raste uzastopno 11. kvartal, rekordno niska nezaposlenost, najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj i nikad veći izvor financiranja iz europskih i drugih izvora, što je rezultat političke stabilnosti Vlade, u najmanju ruku je čudno da netko tko treba biti dio te uspješne priče s Mostom pokušava rušiti Vladu“, rekao je Piletić.

Ističe da Most nema program niti viziju kako bi Hrvatska trebala izgledati, a istodobno konstantno iznosi fabricirane afere.

Mirovinska reforma

Mini reforma II. i III. mirovinskog stupa trebala bi povećati prinose mirovinskih fondova, što bi u konačnici trebalo rezultirati i višim mirovinama.

Piletić je objasnio da će se izmjenom Zakona o kapitaliziranoj štednji, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2024., u startu povećati mirovine više od 15 tisuća korisnika dvostupne mirovine, tako da je Vlada povećala dodatak na mirovinu iz I. stupa, koji je dosad za dvostupne mirovine iznosio 20,24 posto.

S obzirom na to da je dodatak na mirovinu svih onih koji prelaze ako im je to povoljnije u I. stup, ne uzimajući dvostupnu mirovinu, 27 posto, sada će se i korisnicima dvostupne mirovine povećati osnovni dodatak na osnovnu mirovinu, koji više neće iznositi 20 posto nego 27,7 posto.

Govoreći o osiguranicima koji sada uplaćuju u I. ili II. stup, ministar je rekao kako se od 1. siječnja ukida ulazna naknada koja se plaćala na svaku mjesečnu uplatu u II. stup, jer ukupna neto vrijednost mirovinskih fondova i društava iz godine u godinu raste.

Ministar je dodao i da se ovim prijedlogom Zakona postupno smanjuje godišnja naknada za upravljanje, koja sada iznosi 0,27 posto, na ukupnu svotu kapitalizirane štednje, a za nekoliko godina i taj će postotak biti  0,20 i omogućit će manje oporezivanje kapitalizirane štednje.

Podsjetio je također da je Vlada od 1. siječnja povećala obiteljske mirovine za deset posto, da je omogućila isplatu dijela obiteljske mirovine u iznosu od 27 posto, kao i da su najniže mirovine podigli za 3 posto.

„U 2023. smo izdvajanja za mirovinski sustav povećali za 881 milijun eura, što smatram da je više nego jasna politika Vlade da osiguramo što adekvatnije mirovine u RH“, rekao je Piletić.

Na tržištu rada gotovo 16 tisuća osoba s invaliditetom

Ministar Piletić je pojasnio kako je Zakon o osobnoj asistenciji stupio na snagu 1. srpnja 2023., a drugi korak je donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku. Riječ je o novčanoj mjesečnoj naknadi, koja treba pomoći odnosno odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom, za njihovo što cjelovitije i inkluzivnije uključivanje u društvo.

Ovaj Zakon objedinjuje četiri postojeće naknade na koje su osobe s invaliditetom do sada imale pravo. Sve te naknade dolaze iz različitih sustava i za svaku je provedeno posebno vještačenje te se zbog toga sva prava objedinjuju u jednu naknadu.

Najvažnija poruka Zakona je da se za sve osobe s invaliditetom, koje su do sada koristile neko od prava, kroz objedinjeni jednostavniji postupak dobivanja naknade, želi omogućiti da ta naknada bude u prosjeku od 50 do 100 posto veća nego što je bio kumulativ svih postojećih naknada.
Govoreći o ovom Zakonu, ministar je napomenuo i da je Vlada osnovicu s predloženih 100 eura u startu povećala na 120 eura, tako da će najveći iznos inkluzivnog dodatka iznositi 720 eura.

Kazao je također i kako je do prošle godine na tržištu rada bilo oko 11 tisuća osoba s invaliditetom, dok je taj broj sada gotovo 16 tisuća.

„Poslodavci prepoznaju svoju društvenu odgovornost i ulogu da osobe s invaliditetom maksimalno uključe“, rekao je ministar.

Program Zaželi ide dalje

Ministar Piletić je naglasio kako program Zaželi ide dalje. Riječ je o jedinstvenom hrvatskom projektu, kojim je osigurana socijalna usluga pomoći u kući za gotovo 150 tisuća starijih diljem Hrvatske. Time je omogućeno starijim osobama da ostanu u svojim kućanstvima, a pored toga angažirane su žene koje su dugotrajno nezaposlene.

Novi poziv Zaželi otvara se kompletnom tržištu rada, a na njega se javilo gotovo 600 prijavitelja.

„Kroz europski socijalni fond za novu financijsku perspektivu osigurali smo 130 milijuna eura. Vlada je morala donijeti odluku i osigurati dodatnih 286 milijuna eura kako bismo obuhvatili sve pravovaljane prijave koje su pristigle na četvrti program Zaželi“ , kazao je ministar Piletić.

Najavio je također i znatne investicije u širenje kapaciteta za djecu i starije. Planirana je izgradnja novih vrtića diljem Hrvatske, s više od 20 tisuća novih smještajnih kapaciteta, a ministar je napomenuo kako je Vlada osigurala i sredstava za izgradnju novog centra za starije u svakoj županiji, pružanje izvaninstitucijske usluge te usluge smještajnog karaktera.

Izvor: HRT/Vlada

Pisane vijesti