Predsjednik Vlade Milanović: Smanjit ćemo plaće državnim dužnosnicima, nećemo dirati mirovine

Otvarajući današnju 142. sjednicu, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović uvodno se osvrnuo na pitanje poplava kazavši kako je riječ o ozbiljnom problemu, s kakvim se suočavaju i najbogatije države svijeta, a koji se događa i događat će opet. „Postoji granica nakon koje se prirodi više efikasno i efektivno ne možete suprotstaviti koliko god ulagali u sustave zaštite i tu se, po tko zna koji put, postavlja racionalno pitanje koliko treba i gdje ulagati“, rekao je premijer i dodao: „Mi ne možemo zaštititi sve, postoje mjesta i naselja na kojima ljudi žive u većem broju i na kojima je veća gustoća naseljenosti te postoje lokacije na kojima ima malo ljudi i čija se zaštita ne može postići nikakvim ulaganjima.“ Stoga se postavlja razumno pitanje je li pametnije osigurati imovinu i evakuirati ili premjestiti ljude gdje se problemi ponavljaju stalno ili stvarati katkad i nerealnu tenziju da će se ulaganjem u nasipe zaštititi velika površina na kojoj živi mali broj ljudi, pojasnio je premijer te naglasio: „S trezvenom ćemo svijesti, bez emocija, kad ovo sve prođe, još jednom zaključiti što je najbolje“.

Predsjednik Vlade osvrnuo se i na smanjenje plaća dužnosnika kazavši: „Mi ovdje živimo od svojih plaća koje su više od prosjeka, to ćemo smanjiti u ovom rebalansu proračuna, ali nećemo podleći najnižem populizmu te vrste“ te dodao: „Ne radimo to jer imamo naročito toplo i veliko srce, nego zato jer država više za neke stvari nema novaca i moramo se odrediti što nam je najbitnije, što je sveto, i što se ne dira. U ovome trenutku, odlučili smo se za pravo umirovljenika te mirovine, koje su mizerne i male, ne diramo.“ Naposljetku je zaključio da treba „štititi one koju su najslabiji i koji si ne mogu pomoći, a to su danas i umirovljenici, kao i ljudi koji žive u Čičkoj Poljani i selima u Lonjskom polju te vidjeti kako njima pomoći.“

U Sabor je upućen Prijedlog zakona o državnim potporama. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac pojasnio je da se novim Zakonom postiže jedinstven sustav na središnjoj razini, što znači da sve ovlasti vezane uz državne potpore koje su dosada bile u AZTN-u, ulaze u sastav Ministarstva financija, objedinjene u jednome tijelu. „Bitna je novost da će se ujediniti sve baze podataka o državnim potporama, da će biti na jednome mjestu te će biti ispunjeni svi tehnički uvjeti, da će se moći vidjeti sve državne potpore po resorima i područjima, te će se na jedinstven i transparentan način njima moći upravljati“, istaknuo je zamjenik ministra financija te dodao: „Uspostavlja se i bolji monitoring procesa, određeni ljudi koji su bilu u AZTN-u prijeći će u Ministarstvo financija, a na ovaj će se način centralizirati i puno bolje i jače komunicirati prema Europskoj komisiji“.

„Ovo je prvi puta u samostalnoj Hrvatskoj da imamo zakon o factoringu“, kazao je zamjenik ministra Lalovac predstavljajući Prijedlog zakona o factoringu. „Riječ je o području koje je u zadnjih nekoliko godina počelo uzimati sve više maha, ali nikad nije imalo regulatorni okvir“, rekao je zamjenik ministra financija i pojasnio detalje: „Imovina factoring društava negdje je na razini 7,1 milijarde kuna, ali ne postoji zakonski okvir kako ga regulirati, tako da će HANFA sada dobiti jedinstveni način kontrole tog područja.“ Stoga se donošenjem ovoga Zakona postiže veća stabilnost, povećanje sigurnosti i transparentnosti factoring transakcija, kao i osiguranje kvalitetnog i primjerenog nadzora nad ovim područjem. Zamjenik ministra financija još je zaključno dodao:„ Bitno je reći da na jedinstvenom europskom tržištu nema jedinstvenog zakona za factoring, svaka zemlja ga pojedinačno definira.“

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pojasnio je da se Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju mijenja radi usklađivanja s vremenskim okvirom za donošenje Programa ruralnog razvoja koji ovisi o Uredbi (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o provedbenim aktima koji proizlaze iz nje. Zakon je predvidio mjere ruralnog razvoja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, koje se utvrđuju Programom ruralnog razvoja koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, a odobrava ga Europska komisija. S obzirom da je Uredba (EU) br. 1305/2013 donesena tek u prosincu 2013. godine, a implementacijske akte tek treba donijeti upitan je datum završetka i donošenja Programa ruralnog razvoja. Slijedom navedenog nacionalne mjere ruralnog razvoja ostale su bez pravne osnove i mogućnosti provedbe i financiranja za prijelaznu 2014. godinu te se navedenim Prijedlogom zakona uređuju mjere potpore ruralnom razvoju u 2014. godini, koje obuhvaćaju: mjere u sklopu IPARD programa ruralnog razvoja 2007-2013, potporu za osiguranje mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, potporu za organizaciju manifestacija, potporu za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporu za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja, potporu za područja s prirodnim i specifičnim ograničenjima u poljoprivredi. „U 2014. godini financirat ćemo ih sredstvima iz Državnog proračuna, a od 2015. – 2020. one ulaze u Program ruralnog razvoja“, kazao je ministar Jakovina.

Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje izvješće Financijske agencije za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Nadzorni odbor Financijske agencije aktom od 8. siječnja 2014. godine. Zamjenik ministara financija Boris Lalovac izvijestio je da je Financijska agencija u 2012. godini ostvarila 777 milijuna prihoda i poslovala s dobiti od oko 70 milijuna kuna. „U ovom Izvješću su navedene značajne aktivnosti FINA-e, koja u suradnji s državom radi na brojnim strukturnim reformama, kao što je uspostava Centralnog obračuna plaća, uvođenje JOPPD obrasca te brojni drugi projekti“, kazao je zamjenik ministra Lalovac.

Izmijenjena je Odluka o uvjetima korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, redovnih zrakoplovnih linija, poslovnih kreditnih kartica, sredstava reprezentacije, te načinu odobravanja službenih putovanja. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pojasnio je da se izmjenom ove Odluke redefiniraju pravila, uvjeti korištenja i kategorizacija službenih osobnih automobila u odnosu na državne dužnosnike I. i II. skupine. Određuje se da potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske koristi službeni osobni automobil gornje srednje klase, s osobnim službenim vozačem 24 sata dnevno, dok ministri i državni dužnosnici II. skupine iz točke II. Odluke koriste službeni osobni automobil srednje klase, s osobnim službenim vozačem 24 sata dnevno. Državni dužnosnici koji imaju status štićene osobe koriste službeni osobni automobil koji im je dodijeljen sukladno posebnim propisima o određivanju štićenih osoba i provođenju njihove zaštite i osiguranja. U odnosu na državne dužnosnike razvrstane u III. skupinu uvjeti korištenja službenog osobnog automobila ostaju nepromijenjeni, odnosno mogu ih koristiti isključivo za službene potrebe. Prijelaznim odredbama iz točke II. ove Odluke uređuje se prijelaz na novi režim, odnosno primjena novih pravila o uvjetima korištenja i kategorizaciji službenih osobnih automobila, kod nabave novih automobila i to od dana stupanja na snagu ove Odluke. Kako bi se osiguralo racionalno korištenje postojećih službenih automobila, zatečenih i evidentiranih u državnim tijelima na dan stupanja na snagu ove Odluke, omogućuje se državnim dužnosnicima nastavak korištenja službenih osobnih automobila koje su koristili i do sada. „To smo napravili, mogli smo i ranije. Ovim se neće ništa promijeniti. Bit će još „afera“ i razno-raznih tumačenja“, kazao je predsjednik Vlade Milanović. Pozvao je ministre da stvari koje se ne mogu detaljno regulirati općim propisima sami osjete i da se ponašaju korektno. „Svatko na kraju odgovara i za sebe, a svi zajedno kao tim“, dodao je.

Donesena je i Odluka o raspisivanju prijevremenih izbora za gradsko vijeće i gradonačelnika te zamjenika gradonačelnika u gradovima Đurđevcu, Kutjevu i Glini te za općinsko vijeće i općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika u općinama Čavle, Tuhelj i Zadvarje, koji će se održati u nedjelju, 23. ožujka 2014. godine. Ministar uprave Arsen Bauk pozvao je sve sudionike izbora na fer i korektnu izbornu utakmicu.

Zatvarajući otvoreni dio sjednice, predsjednik Vlade Milanović ponovno se osvrnuo na nabavu službenih automobila, pojasnivši kako funkcionira postupak javne nabave. Kazao je da postoje državni uredi iznad kojih je Državna komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja je praktički sudsko tijelo odnosno arbitar te primjenjuje zakon koji je vrlo rigorozan. Objasnio je da je se u konkretnom slučaju nabavke automobila dogodilo da je državni ured za javnu nabavu odabrao jeftiniji proizvod odnosno automobil, ali je Državna komisija to srušila, a onda je kupljeno skuplje jer, „traje borba leasing agencija za posao“. „Događa se da u ponudi dokumentacije netko zaboravi dati nekakav papir ili ga krivo prezentira i time gubi sva prava iz natječaja. Ako se to dogodi jeftinijem ponuditelju, to je štetno za Državni proračun i država ne može kupiti njegovu robu“, rekao je premijer Milanović. Pojasnio je da kako bi se to ubuduće izbjeglo i zaštitio javni interes kupnje jednako kvalitetne robe po nižoj cijeni na trošak poreznih obveznika, zakon se mora malo unormaliti, kako se ne bi dogodilo da netko tko je zaboravio predati ili pogriješio pri predaji dokumentacije, nema pravo na dodatni rok za dopunu, a nudi jeftiniju robu. Ustvrdio je da se upravo to dogodilo prilikom nabave automobila te da država odnosno Vlada s tim nema nikakve veze jer Vladini suradnici odlučuju samo u prvom stupnju, a u drugom Državna komisije za kontrolu postupaka javne nabave. „Vlada je radila potpuno u skladu s propisima i ako oni nisu dobri, mogu se promijeniti“, zaključio jer predsjednik Vlade Milanović.



Pisane vijesti