Predstavljen Prijedlog Državnog proračuna RH u Hrvatskom saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković obratio se danas zastupnicima u Hrvatskome saboru te ih pozvao da prihvate Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu. 

Također, prije predstavljanja proračuna, premijer Plenković osvrnuo se na obilježavanje 17. obljetnice smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, a podsjetio je i da se danas obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Naglasivši da je prijedlog proračuna pripremljen u specifičnim političkim okolnostima i vrlo kratkim rokovima, s obzirom na raspuštanje Hrvatskoga sabora u lipnju te na prijevremene izbore, premijer Plenković rekao je da je Vlada taj posao uspjela dovršiti u rokovima. „Time smo omogućili njegovo donošenje prije kraja godine i osigurali sve pretpostavke za nesmetano funkcioniranje javnih financija“. Dodao je da je Vlada povjerenje zastupnika dobila prije manje od dva mjeseca u kojima je pokazala odlučnost, odgovornost i posvećenost državi te zahvalio svim ministrima i svim službenicima, koji su radili na pripremi proračuna, na njihovu velikom trudu i naporu uloženom u savladavanje iznimno kratkih rokova za obavljanje složene zadaće. Također dodao je da cijeni jučerašnju brzinu i aktivnost zastupnika i odbora Hrvatskoga sabora. 

„Prijedlog državnog proračuna uključuje ostvarivanje bitnih političkih ciljeva koje sam predstavio u Programu rada Vlade uz istovremeno poštivanje i prepoznavanje objektivnih makroekonomskih ograničenja koja moramo respektirati u vođenju fiskalne politike.  Konkretno, to znači da ukupan proračunski manjak zadržavamo značajno ispod 3% BDP-a, točnije na razini od 1,9 % BDP-a. Kada tome pridodamo izvanproračunske fondove i lokalnu država, tada planirani proračunski manjak pada ispod očekivanog rezultata za 2016. Godinu, odnosno na razinu 1,6% BDP-a“, rekao je ističući da ovakav proračunski rezultat omogućava da se i u 2017. godini nastavi pad udjela javnog duga u BDP-u i osnaže argumenti za izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka te ujedno i rast kreditnog ratinga.   

„S druge strane u okviru ovakvog ukupnog proračunskog rezultata osigurano je porezno rasterećenje i definirana struktura rashoda koja pokazuje našu odlučnost u realizaciji društvenih i političkih ciljeva Vlade. U prvom redu mislim na ostvarivanje naših ciljeva u području demografske obnove, ali i poštivanja naših zaposlenika za koje smo u skladu s  mogućnostima predvidjeli sredstva za povećanje plaća – i to prvi puta nakon 2009. godine. Smatram stoga da ovaj proračun predstavlja bitan iskorak u pravcu ostvarivanja društvene solidarnosti uz istovremeno jačanje fiskalne stabilnosti i održivosti“, rekao je predsjednik Vlade. 

Ističući da je proračun pripremljen u ekonomskom okruženju kojeg obilježava oporavak gospodarstva, predsjednik Vlade kazao je da je cilj ovim proračunom tom oporavku dati dodatan poticaj. Podsjetio je da će poreznim rasterećenjem Vlada ostaviti građanima i poduzetnicima na raspolaganju 2,5 milijardi kuna više nego što bi to bio slučaj da je porezni sustav ostao nepromijenjen. „Ta će se sredstva osloboditi za veću potrošnju,  ulaganja i poslovne aktivnosti i dodatno, multiplikativno djelovati na rast bruto domaćeg proizvoda“, rekao je i dodao da istodobno snižavanje deficita osnažuje pretpostavke za daljnje smanjivanje kamatnih stopa i na taj način snižavanje troškova poslovanja. 

Naglasio je da Vlada, unatoč jasnim pozitivnim makroekonomskim očekivanjima, u svojim projekcijama rasta ostaje oprezna kako bi pokazala da će i u sljedećim godinama racionalnost i suzdržanost u državnoj potrošnji biti veliki prioritet. 

„Politička stabilnost Vlade i povoljni makroekonomski trendovi pružaju nam priliku, ali nameću i obvezu za provedbu sveobuhvatnih strukturnih i fiskalnih reformi. Postojeće pozitivne trendove ni na koji način ne shvaćamo kao razlog za opuštanje. Naprotiv, vidimo ih kao priliku da provedemo promjene koje će dati dodatni impuls rastu gospodarstva. Očekujemo stoga da će učinci ovog proračuna dati zamašnjak gospodarstvenicima koji će svojim radom, idejama, inovacijama i investicijama, stvoriti nova radna mjesta, osigurati veći gospodarski rast i poboljšati životni standard svih hrvatskih ljudi“, kazao je predsjednik Vlade naglasivši da će mjere koje će se u tom smjeru provoditi tijekom iduće godine taj gospodarski rast i potencijal dodatno osnažiti. 

Izvijestio je zastupnike da bi ukupni prihodi proračuna u 2017. godini u iznosu od 121,6 milijardi kuna, trebali bi biti 4,5 posto viši od prihoda iz rebalansa proračuna za 2016. godinu, dok su za 2018. ukupni prihodi proračuna projicirani u iznosu od 127,2 milijarde kuna.“Procjenjujemo da će uslijed postupnog jačanja oporavka gospodarske aktivnosti i povećanja apsorpcije fondova Europske unije, prema kraju planskog razdoblja biti izraženiji i rast prihoda proračuna te se stoga ukupni prihodi proračuna za 2019. godinu projiciraju u iznosu od 132,3 milijarde kuna“.

„U 2017. godini ukupni rashodi Državnog proračuna planirani su u iznosu 128,4 milijarde kuna, što je 5,48% ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na proračun za ovu godinu. Pri tome naglašavam da povećanje ukupnih rashoda odražava i povlačenje sredstava iz EU fondova, isto kao i porast sredstava koje će hrvatski poljoprivrednici primiti iz zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Drugim riječima dio ovog povećanja rashoda pokriven je porastom prihoda iz proračuna Europske unije i održava postepeno povećanje koristi koje uživamo od članstva u Europskoj uniji“, rekao je premijer Plenković. 

U 2018. ukupni rashodi prema projekcijama dosegnut će iznos od 133,0 milijardi kuna. Očekuje se daljnje smanjenje manjka proračuna opće države na 1,1 posto, dok bi u 2019. godini, proračun iznosio 136,2 milijarde kuna, a manjak bi bio smanjen na 0,8 posto. „Ovakva kretanja rashoda državnog proračuna omogućit će ispunjavanje preporuka Vijeća Europske unije vezano uz rješavanje odnosno izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka“, kazao je predsjednik Vlade. 

Naglasio je da je Vlada osobitu  pozornost posvetila jačanju demografske obnove, odnosno demografske održivosti, posebice stvarajući takvo društveno-gospodarsko okruženje u kojem će mladi moći bez teškoća zasnovati obitelj, riješiti stambeno pitanje i ostvariti prihode od svoga rada. 

„Značajno povećavamo stoga iznos naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta, za što je planirano 150 milijuna kuna više u odnosu na 2016. Kao jednu od mjera planiramo i subvencioniranje kredita za kupnju prve nekretnine mlađima od 45 godina“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da porezna reforma, koja je u dva čitanja usvojena u Hrvatskom saboru, ide u smjeru demografske obnove te ostanka mladih u Hrvatskoj jer još izrazitije honorira roditelje kroz odbitak za djecu. „Ova Vlada razumije da su rast gospodarstva i povećanje zaposlenosti najbolja demografska mjera“.  

Kad je riječ o Naknadama građanima i kućanstvima u Državnom proračunu za 2017. godinu one čine najznačajniju skupinu rashoda proračuna te se planiraju u iznosu od 46,1 milijarde kuna. U tom iznosu najveći je udjel rashoda za mirovine i mirovinska primanja koji je u 2017. godini povećan za 1,6% ili gotovo 600 milijuna kuna u odnosu na 2016., čime će dosegnuti razinu od 37,4 milijarde kuna. „Uz izdvajanje za mirovine, obiteljske i socijalne naknade u ove rashode uključeni su i rashodi koji omogućavaju indeksiranje mirovina hrvatskih branitelja koje je proteklih godina bilo zaustavljeno. Time Vlada slijedi jasno opredjeljenje zaštite prava i dostojanstva hrvatskih branitelja i njihovih obitelji te bolje promicanje njihove zasluge i ulogu u društvu“, istaknuo je predsjednik Vlade. 

Unutar ove skupine rashoda naglasio je i sredstva usmjerena na naknade za nezaposlene i aktivnu politiku zapošljavanja, a posebno za mlade te dodao da se važnost obrazovanja, znanosti i inovacija, što su temelji modernog i održivog razvoja, očituje i značajnim povećanjem od gotovo milijardu kuna koje se za njih izdvajaju, uključivši i decentralizirana sredstva. 

„Ovim proračunom jača se i domovinska i nacionalna sigurnost, uvažavajući pri tom rastuće sigurnosne ugroze te geopolitičke okolnosti, čime ćemo pridonijeti zaštiti vitalnih nacionalnih interesa i integriteta državnog područja, ali i sigurnosti i otpornosti svih naših građana. Nakon više godina kontinuiranog smanjenja, povećavamo proračun Ministarstva obrane na 1,23 % BDP, odnosno za više od 9% nego je predviđeno rebalansom za ovu godinu. Tim sredstvima će se pridonijeti jačanju obrambene sposobnosti naše države, razvoju sustava nacionalne i domovinske sigurnosti te, ono što je također bitno, poboljšanju uvjeta života i rada hrvatskim vojnicima, dočasnicima i časnicima. Jačanjem domovinske i nacionalne sigurnosti, te podizanjem obrambenih sposobnosti naših Oružanih snaga uspostavljamo učinkovit sustav koji može odgovoriti novim sigurnosnim izazovima koji nas okružuju“, rekao je.  

Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da ovaj proračun uvažava i temeljno opredjeljenje ove Vlade za razvijanjem načela solidarnosti. „Pri upravljanju ekonomskom politikom vodili smo računa i o društvenoj pravednosti i uključivosti kroz pružanje odgovarajuće zaštite ranjivim dijelovima društva. Vlada je u tom kontekstu, uvažavajući argumente socijalnih partnera te poboljšanja gospodarskih trendova, utvrdila povećanje minimalne bruto plaće u iznosu od 3.276,00 kuna za godinu koja je pred nama, što je uvećanje za 156,00 kuna, odnosno 5%., što je više nego kumulativno povećanje plaća u posljednje 3 godine“.

Podsjetio je na činjenicu da se u proračunu osiguravaju i sredstva za jedinice lokalne uprave i samouprave, budući da je dio njihovih prihoda smanjen izmjenama u sustavu poreza na dohodak, što je ključna smjernica za izradu proračuna na lokalnoj i županijskoj razini. Radi se o decentraliziranim sredstvima, kompenzacijskim mjerama i pomoći u ukupnom iznosu od oko 4 milijarde kuna. „Ravnomjerni razvoj svih krajeva Hrvatske trajna je zadaća ove Vlade, a regionalna politika bit će politika ulaganja u budućnost, stvaranja radnih mjesta, poticanja konkurentnosti i gospodarskog rasta“, rekao je predsjednik Vlade ističući da je do sada posjetio 15 hrvatskih županija te da je baš u svima ovaj prioritet davanja podrške regionalnom i ruralnom razvoju naišao na odobravanje.

„U skladu s tim programskim prioritetom, uskoro ćemo predložiti donošenje novog Zakona o potpomognutim područjima kao i Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave te pristupiti izradi programa za gospodarski razvoj slabije razvijenih i ratom pogođenih područja kao i brdsko-planinskih područja i otoka, svjesni da je to preduvjet za sprječavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda“, najavio je premijer Plenković.

Istaknuo je da će sveukupna fiskalna kretanja, kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna, rezultirati daljnjim smanjenjem udjela javnoga duga te trendom smanjenja deficita, čime će Republika Hrvatska ispuniti sve financijske obveze prema vjerovnicima koje je očekuju u 2017. godini. 

„Proračun koji je pred vama, sveobuhvatna porezna reforma, reforma sustava javne nabave te mjere koje ćemo provesti u sljedećoj godini, usmjerene su na stvaranje poticajnog okruženja za rad gospodarstvenika, privlačenje investicija, razvoj poljoprivrede, regionalni i ruralni razvoj, demografsku obnovu, jačanje nacionalne sigurnosti, te u konačnici i na poboljšanje standarda svih hrvatskih građana“, rekao je predsjednik Vlade naglasivši da proračun vrlo jasno pokazuje vjerodostojnost u provedbi Vladina Programa te ispunjavanju očekivanja hrvatskih građana. „Stoga vas pozivam da glasujete za donošenje predloženog proračun te pridonesete na taj način ispunjavanju programskih ciljeva Vlade“, zaključio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.  

 

Pisane vijesti | Andrej Plenković