Razaranje ukrajinskih gradova dovodi do humanitarne krize ogromnih razmjera

Premijer Andrej Plenković istaknuo je danas da u Ukrajini, suočenoj s ruskom agresijom, nastaje ogromna humanitarna kriza te dodao da raste broj ubijenih civila te da se povećavaju razaranja ukrajinskih gradova. "Ukrajinu je dosada napustilo više od milijun ljudi. Procjene su da bi, ako se ovako nastavi, čak pet milijuna ljudi moglo napustiti zemlju. To je jedna od izravnih posljedica katastrofalne ruske agresije na Ukrajinu“, rekao je.

Otvarajući današnju, 105. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklim danima, osobito na situaciju vezanu uz rusku agresiju na Ukrajinu.
 
Još je jednom izrazio zadovoljstvo što je u Hrvatskom saboru iskazano jedinstvo u vezi osude te agresije i podrške Ukrajini te jasnog svrstavanja Hrvatske na pravu stranu morala, prava i povijesti.
 
Istaknuo je kako broj nedužnih žrtava raste, a razaranje ukrajinskih gradova dovodi do humanitarne krize ogromnih razmjera zbog koje je Ukrajinu dosada napustilo više od milijun ljudi.
 
Procjene su, dodao je, da bi Ukrajinu moglo napustiti, ako se agresija nastavi, do 5 milijuna ljudi.
 
Posebno su zabrinjavajući izvještaji koji dolaze iz opkoljenog Mariupola, na Azovskom moru, koji je teško razoren neprestanim bombardiranjem i u kojem je očito stradao jako velik broj civila, kazao je premijer Plenković.
 
Ruskim napadom na suverenu državu pogaženi temelji na kojima počiva današnja Europa
 
U ovom neviđenom, očito dugo planiranom i ničim izazvanom činu u kojem je Rusija napala suverenu državu pogaženi su sami temelji na kojima počiva današnja Europa, koja se zasniva na miru, demokraciji, slobodi i pravu.
 
Predsjednik Vlade istaknuo je da je Hrvatska jučer još jednom pokazala jasan stav, ne samo u Saboru nego i na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda gdje je podržala Rezoluciju o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
 
Rezolucija također zahtijeva da Ruska Federacija odmah, potpuno i bezuvjetno povuče sve svoje vojne snage s teritorija Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
 
Nastavlja se, dodao je, s primjenom i provedbom cijelog paketa sankcija koji je donesen na razini Europske unije.
 
Vlada analizira posljedice situacije, poduzet će sve potrebno kako bi se zaštitili građani
 
Premijer Plenković kazao je da je Uži kabinet na svojoj jučerašnjoj sjednici razmatrao posljedice ove krize koja će poremetiti dobavne lance, ne samo u energetici, nego i u poljoprivredi, jer je Ukrajina jedna od najvećih izvoznika žitarica i uljarica za Europsku uniju.
 
Stoga Vlada analizira sve posljedice ove situacije i poduzet će sve potrebne mjere kako bi zaštitila hrvatske građana te smanjila negativne posljedice na svakodnevni život, dodao je.
 
Najavio je da će sljedeći tjedan u Parizu sudjelovati na neformalnom Europskom vijeću na kojoj će biti riječi o svim aspektima ove krize – od sigurnosnih, energetskih, do humanitarnih, prehrambenih i političkih.
 
Brzom reakcijom Vlade i HNB-a spašena hrvatska Sberbanka
 
Premijer Plenković osvrnuo se i na preuzimanje hrvatskog Sberbanka od strane Hrvatske poštanske banke, koje je Vlada u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom osigurala u rekordno kratkom roku.
 
Cijeli je proces stavljen u kontekst Jedinstvenog sanacijskog odbora – jednog od stupova Bankovne unije u koju je Hrvatska ušla prošle godine pristupivši Europskom tečajnom mehanizmu II.
 
"Uspjeli smo ne samo sačuvati da ta banka, koja je inače bila zdrava banka, opstane u okviru grupacije Hrvatske poštanske banke nego i munjevito umiriti štediše i klijente koji su od četvrtka nadalje podizali svoje depozite. Na ovaj smo način uštedjeli više milijardi kuna depozita građana i poduzetnika, spriječili likvidaciju banke, osigurali sanaciju, osigurali stabilnost financijskoga tržišta, zaštitili javni interes, zaštitili građane i poduzetnike koji su poslovali sa Sberbankom Hrvatske", poručio je.
 
Dodao je da je HPB pokazala dobru inicijativu i sada dolazi do skoro 8 posto udjela na bankarskom tržištu Hrvatske.
 
"Vlada je spremna djelovati brzo i učinkovito u interesu građana, gospodarstva te političke, ekonomske, financijske i zdravstvene stabilnosti, kao i u svim ostalim aspektima. Ovaj se primjer pokazao jednim od najbržih i najučinkovitijih reakcija dosada", poručio je dodajući da je u nekim državama članicama Europske unije došlo i do likvidacija podružnica Sberbanke.
 
Najavio je da će danas Vlada u prvo čitanje u Sabor uputiti Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj.
 
Podsjetio je da se finalne odluke u Bruxellesu o tome očekuju sredinom ove godine, a formalno članstvo od 1. siječnja 2023.
 

Pisane vijesti