Usvojen Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te prateći provedbeni Akcijski plan

Osnivanje triju novih tijela - Vijeća za regionalni razvoj, Vijeća za lokalni razvoj i Vijeća za urbani razvoj, predlaže se kroz novi zakon o regionalnom razvoju Hrvatske koji je Vlada sa sjednice u utorak uputila u saborsku proceduru.

U Sabor upućen prijedlog novog zakona o regionalnom razvoju

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je da se osnivanjem tih tijela dodatno osnažuje višerazinski dijalog i partnerstvo s općinama gradovima i županijama.

Predlaže se i potvrđivanje odnosno osnivanje savjeta kao međuresornih savjetodavnih tijela za potrebe koordinacije regionalnih politika i to - Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, Savjeta za Sjever, Savjeta za Središnju Hrvatsku i Savjeta za Jadransku Hrvatsku.

"Dodatno se uređuje i strateški okvir planiranja politike regionalnog razvoja kroz definiranje skupine mjera koje čine sastavni dio svake regionalne i lokalne razvojne strategije, a odnose se na demografske, socijalne, gospodarske i prostorno-okolišne skupine mjera", istaknula je ministrica.

Predloženim novim zakonom definira se i okvir politike urbanog razvoja kako bi se ostvario razvoj učinkovitih i povezanih gradova koji će pridonijeti poboljšanju kvaliteta života naših građana i razvoju održivog gospodarstva.

Jača se i uloga "regionalnih koordinatora" te se kroz predloženi zakon osigurava tehnička i financijska podrška njihovom radu kako bi, istaknula je ministrica, i dalje bili u mogućnosti surađivati s nama, kao produžena ruka Ministarstva, u procesu strateškog planiranja, pripreme i provedbe razvojnih projekata.

Produžuje se i razdoblje važenja "indeksa razvijenosti" s tri na pet godina, uzimajući u obzir da je potrebno nešto dulje vrijeme kako bi se sagledali učinci ulaganja na području gradova i općina.

Predlaže se i uređenje naknade za gradove i općine koji na svom području imaju zaštićena prirodna područja te bi ta naknada išla iz sredstava javnih ustanova koje su nadležne za upravljanje tim zaštićenim područjima.

Pravovremena i učinkovita društvena reakcija na nasilje kako bi se osigurala odgovarajuća postupanja u cilju zaštite žrtve

Na sjednici je usvojen i Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, za razdoblje do 2029. godine te prateći provedbeni Akcijski plan kojem je svrha pravovremena i učinkovita društvena reakcija na nasilje kako bi se osigurala odgovarajuća postupanja u cilju zaštite žrtve. 

"Ovaj nacionalni plan definira tri posebna cilja - prevenciju nasilja nad ženama i nasilja obitelji, unaprjeđenje same zaštite i potpora žrtvama naselja, te unapređenje učinkovitosti sustava intervencija u odnosu na počinitelje", naglasio je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

Za provedbu mjera Nacionalnog plana do 2029. godine u proračunu je predviđeno nešto manje od 32 milijuna eura, a za provedbu prvog Akcijskog plana do 2026. gotovo 13 milijuna eura.

Neke od mjera su, naveo je Piletić, jačanje kapaciteta zdravstvenih djelatnika, obrazovnih ustanova, pravosudnih dužnosnika, probacijskih službenika, zatvorskog sustava, službenika odjela za podršku žrtvama, unapređenje zbrinjavanja žrtava nasilja te osiguravanje pristupa tržištu rada žrtvama nasilja i dr.

Pilot-projekt besplatnog željezničkog prijevoza osoba s invaliditetom

Na sjednici je usvojeno i više zaključaka i odluka temeljem kojih će se i u idućoj godini nastaviti s provođenjem projekata besplatnog javnog željezničkog prijevoza, a ukupna sredstva za tu svrhu procijenjena su na 9,1 milijuna eura.

Besplatno će se željeznicom i u idućoj godini voziti djeca i učenici osnovnih i srednjih škola, studenti u redovitom statusu, umirovljenici i osobe starije od 65 godina, a od iduće godine kreće i Pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza osoba s invaliditetom. Temeljem tog Pilot-projekta neograničeno bi bilo korištenje željezničkog prijevoza za oko 142.000 osoba s invaliditetom čime bi se izravno pridonijelo povećanju njihove mobilnosti.

Za stanovništvo s područja pogođenog potresom i u idućih će se šest mjeseci nastaviti s otpisom potraživanja za električnu i toplinsku energiju te RTV pristojbu, a i dalje će biti oslobođeni plaćanja cestarine na autocesti A11 Zagreb -Sisak te se također besplatno voziti vlakom.

Vlada je donijela i zaključak o sufinanciranju, sa 150.000 eura, početka realizacije projekta „Memorijalni centar Hrvata“ u Novoj Biloj u Bosni i Hercegovini sukladno zamolbi Zaklade „Memorijalni centar Hrvata“. Novac je namijenjen kupnji zemljišta, a Centar će, među inim, dokumentirati i interpretirati činjenice o Domovinskom ratu.

Pokrenuta izrada nove strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada
 
Donesena je Odluka o pokretanju postupka izrade Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva do 2036., s pogledom do 2060. godine.
 
Odlukom se zadužuje Ministarstvo unutarnjih poslova da izradi tu strategiju.

Riječ je o temeljnom dugoročnom aktu strateškog planiranja kojim će se definirati vizija i odrediti dugoročni ciljevi te smjernice zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.

Novom Strategijom unaprijedit će se strateški okvir za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora nastalih na teritoriju Republike Hrvatske te za sanaciju lokacija na kojima se nalaze prirodni radioaktivni materijali koji zahtijevaju kontinuirani regulatorni nadzor, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Strateški ciljevi obuhvaćat će i preuzimanje te zbrinjavanje polovice radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nastalih radom Nuklearne elektrane Krško.

Ministar unutarnjih poslova zadužen je da u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Odluke, imenuje stručnu radnu skupinu za izradu prijedloga strategije.

Obveza izrade Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva propisana je direktivom Vijeća EU-a iz 2011. godine.

Republika Hrvatska donijela je 2014. godine Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koja predstavlja temeljni strateški dokument u navedenom području.

Uzimajući u obzir najnovija tehnička i znanstvena dostignuća, međunarodne preporuke te iskustva stečena u provedbi prethodnih strategija, pristupa se donošenju nove strategije.

Povećava se temeljni kapital društvima HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz

Za HŽ Infrastrukturu temeljni kapital povećava se za 62 milijuna eura, s osnove namire koja predstavlja nadoknadu vrijednosti kapitala za dio izuzetog javnog dobra tom društvu, a za HŽ Putnički prijevoz povećava se za 134,8 milijuna eura. 

"Ove odluke donose se radi ispravnog evidentiranja iskazivanja vrijednosti poslovnih udjela koje RH ima u navedenim društvima kao posljedica osiguravanja nadoknadne vrijednosti manje prenesenog kapitala na temelju sklopljenih nagodbi", rekao je Ministar mora, pometa i infrastrukture Oleg Butković.

RH povećava postojeći poslovni udio u društvu HŽ Infrastruktura na nominalni iznos od 91,8 milijuna eura tako što će se provesti i povećanje temeljnog kapitala u iznosu od 524,73 eura iz zadržane dobiti HŽ Infrastrukture.

Vlada RH je, podsjetimo, prije godinu dana donijela Odluku o prihvaćanju nagodbe između RH i HŽ Infrastrukture o uređenju imovinsko-pravnih pitanja preostalih nakon podjele HŽ-Hrvatske željeznice, na temelju koje je 7. siječnja 2025. godine sklopljena nagodba između RH i  HŽ Infrastrukture. 

U obrazloženju odluke stoji da je Vlada na sjednici 6. veljače 2025. godine također donijela Odluku o prihvaćanju nagodbe između Republike Hrvatske i HŽ Putničkog prijevoza o uređenju imovinsko-pravnih pitanja preostalih nakon podjele HŽ-Hrvatske željeznice s ciljem da se društvu HŽ Putnički prijevoz  namiri potraživanje za manje preneseni temeljni kapital za dio izuzetog javnog dobra temeljem nepotpuno provedene Podjele prednika HŽ-Hrvatske željeznice, a na što HŽ Putnički prijevoz  ima pravo kao pravni slijednik iza HŽ-Hrvatske željeznice.

Zaduženja gradova i općina za financiranje kapitalnih projekata

Pojedinim gradovima i općinama Vlada je dala suglasnost za zaduženje kod poslovnih banaka za sredstva koja će koristiti za financiranje kapitalnih projekata sukladno odlukama gradskih, odnosno općinskih vijeća.

Odlukom o izmjenama uvjeta kredita po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske omogućava se i uređuje način odobravanja reprograma, otpisa, kao i jednokratne otplate uz popust, kredita odobrenih po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, koji provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak na temelju Ugovora o obavljanju poslova u ime i za račun, zaključenog s Ministarstvom financija 14. lipnja 1996. godine.

Pravo na podnošenje zahtjeva imaju svi korisnici kredita kojima je odobren kredit po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, a korisnicima kredita koji podnesu zahtjev za odobravanje reprograma, otpisa, kao i jednokratne otplate kredita uz popust obustavljaju se sve aktivnosti poduzete za naplatu potraživanja.
 
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Izvješće o ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć i utrošku sredstava u 2024. godini, Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2024. godini, Godišnje izvješće o državnim potporama za 2024. te Izvješće o korištenju sredstava proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu, za razdoblje srpanj - rujan 2025.

Usmjeravanje potpora prema zelenoj i digitalnoj tranziciji, energetskoj učinkovitosti i razvoju naprednih tehnologija
 
U Republici Hrvatskoj u 2024. godini dodijeljene su potpore u ukupnom iznosu od 1,4 milijarde eura, s udjelom u bruto društvenom proizvodu od 1,69 posto i s udjelom u rashodima države od 4,43 posto, dok su potpore po zaposlenom iznosile 842,68 eura, a potpore po stanovniku 371,57 eura.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac istaknuo je da prikazani podaci iz Izvješća o državnim potporama za 2024. godinu pokazuju  jasan zaokret državnih potpora iz izvanrednog, kriznog režima, prema stabilnijem, selektivnijem i strateški usmjerenom okviru.
 
„Nakon razdoblja fiskalnih intervencija koje su bile povezane, prije svega, s pandemijom COVID-19, a onda i s energetskom krizom, u 2024. godini, imamo smanjenje iznosa i normalizaciju obujma potpora uz zadržavanje temeljnih razvojnih prioriteta“, poručio je Primorac, dodavši da u daljnjem razdoblju očekuje nastavka jačanja ostvarenja horizontalnih ciljeva te usmjeravanje potpora prema zelenoj i digitalnoj tranziciji, energetskoj učinkovitosti i razvoju naprednih tehnologija.

Foto: Hina