- Objavljeno: 27.04.2018.
Predsjednik Vlade: Hrvatska u sigurnosnom pogledu ima izrazito kvalitetan i pozitivan imidž
Otvarajući 3. Međunarodnu sigurnosnu konferenciju Zagreb 2018: „Hrvatska nacionalna sigurnost i vanjska i sigurnosna politika EU“, koju organiziraju Zaklada Konrad Adenauer i Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je da su današnji sigurnosni izazovi transnacionalni, od pitanja terorizma, ratova i migracija do nestabilnosti u susjedstvu, korištenja kemijskog oružja i brzo mijenjajućih globalnih odnosa.
Podsjetio je da je na 2. Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji 2016., na samom početku mandata, imao prigodu govoriti o hrvatskim strateškim ciljevima u području obrane i sigurnosti.„Kazali smo da nam je cilj izraditi novu Strategiju nacionalne sigurnosti i donijeti Zakon o sustavu domovinske sigurnosti. Oba ta cilja su ostvarena“, rekao je predsjednik Vlade naglasivši da je Vlada u prvih 10 mjeseci ostvarila ono što je najavljeno u izbornom programu.
„Naš je cilj uspostaviti sveobuhvatan, koordiniran i proaktivanpristup svih institucija hrvatske države u smanjivanju ranjivosti društva te oživotvorenju koncepta domovinske sigurnosti. Strategija koju smo donijeli stvara preduvjete da se to realizira“, poručio je.
„Uspostavili smo jasan zakonodavni okvir s mehanizmima razvoja učinkovitog sustava domovinske sigurnosti, kako bismo odgovorili suvremenim sigurnosnim izazovima. Intenzivno radimo na prevenciji i rješavanju lokalnih sigurnosnih pojava, okončanju procesa razminiranja cijeloga hrvatskog teritorija te uspostavi jedinstvenog i učinkovitog sustava odgovora na krize i elementarne nepogode. Pritom ostvarujemo učinkovito i kohezivno djelovanje svih dionika koji sudjeluju u procesu rješavanja kriza“, rekao je predsjednik Vlade.
Naglasio je da je uspostavljena posebna i potrebna koordinacija svih nadležnih tijela, čime se umrežavaju državne institucije, privatni sektor i građani te povećava optimalno korištenje postojećih resursa.
Pojasnio je da sustav domovinske sigurnosti sadrži analizu rizika, pripremu mjera i odgovora na te rizike.
„Hrvatska na ovaj način, djelovanjem obrambenog i sigurnosno-obavještajnog sustava, sustava unutarnjih poslova i sustava zaštite i spašavanja, stavlja u funkciju provođenje ključnih ciljeva i naše sigurnosne politike, ali i daje doprinos onome što se radi na europskoj razini i u okviru međunarodnih organizacija čija smo članica“, istaknuo je predsjednik Vlade Plenković.
Dodao je kako Hrvatska razvija sposobnosti zaštite kritične nacionalne i europske infrastrukture, što je ocijenio važnim jer se Hrvatska na taj način pokazuje pouzdanim partnerom koji ispunjava obveze i radi vlastite sigurnosti i radi sigurnosti svojih partnera.
Predsjednik Vlade kazao je da je u tijeku izrada Registra sigurnosnih rizika, koji će te rizike definirati odnosno prirodne katastrofe, ekocide, terorističke prijetnje, pojačani pritisak nezakonitih migracija, kibernetičke napade i epidemije.
„Zakonskim promjenama omogućili smo formiranje pričuvnih pukovnija koje će se moći koristiti i u zadaćama potpore civilnim tijelima vlasti i stanovništvu u okviru sustava domovinske sigurnosti“; napomenuo je.
Pritom je podsjetio da su prošlogodišnja požarna sezona, neuobičajeno velike snježne padaline na području Gorske Hrvatske i poplave koje su pogodile niz hrvatskih županijapokazale opravdanost jačanja mehanizama sustava domovinske sigurnosti.
„Na sve smo te krize reagirali brzo i učinkovito. Operativne, financijske i institucionalne mjere koje smo poduzeli kroz proces naučenih lekcija nakon sastanka u Divuljama u listopadu sigurno će se već u ovoj sezoni pokazati kao brži, bolji i učinkovitiji mehanizam koji reagira i preventivno, a ne samo reaktivno“, poručio je Plenković.
U tom je kontekstu napomenuo kako je formirano Operativno vatrogasno zapovjedništvo te najavio vježbu „Sigurnost 2018“ koja će se održati tijekom svibnja.
Provedena je i vježba „Kibernetički štit 2018“ tijekom koje je provjeren rad Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti u odgovoru na kibernetički napad prema nekoliko scenarija.
Što se tiče obrane i Oružanih snaga, predsjednik Vlade naglasio je da je nakon šest godina pada i stagnacije, povećan obrambeni proračun, dvije godine za redom.
„Znamo da Hrvatska ima snažnu tradiciju obrambene vojske, pobjedničke vojske u Domovinskom ratu, i to nas obvezuje na temeljitu i promišljenu modernizaciju. Znamo da nam na taj način raste i vjerodostojnost, kao pouzdanog partnera i saveznika, ali i kontributora u mirovnim akcijama Ujedinjenih naroda. Ulaganje u obranu je ulaganje u sigurnost i vlastiti prosperitet, ali jednako tako i u gospodarski razvoj zemlje. Hrvatska obrambena industrija generator je razvoja i promotor vrhunskih hrvatskih proizvoda“, naglasio je predsjednik Vlade i dodao da 98% svega proizvedenog u hrvatskoj obrambenoj industriji ide u izvoz.
„Stoga želimo ulagati upravo u taj segment, jačati domovinskusigurnost te pridonijeti zaštiti vitalnih nacionalnih interesa, integriteta državnog područja i sigurnosti svih naših ljudi“, poručio je Plenković.
Naglasio je kako je povećanjem proračuna za obranu, podignut standard i povećano dostojanstvo hrvatskih vojnika, pritom posebno zahvalivši osobnom, iskrenom i srčanom pristupu ministra obrane Damira Krstičevića.
Podsjetio je da je 2016. proračun za obranu iznosio 3,982 milijarde kuna ili 1,15% BDP-a, u 2017. taj je proračun iznosio 4,370 milijardi kuna, a u 2018. 4,815 milijardi kuna.
„Idemo prema onih zacrtanih 2%, ali sustavno, učinkovito, planski na način da se naša kompatibilnost i interoperabilnost s drugim oružanim snagama vidi i da je održiva“, poručio je Plenković.
U tom je kontekstu spomenuo odluku o nabavi borbenih zrakoplova, koju je ocijenio povijesnom.
„Prva smo Vlada koja je imala znanja, hrabrosti i odlučnosti na početku mandata donijeti stratešku odluku da idemo u nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova. Proveli smo transparentan proces, takozvani vlada prema vladi dijalog, i nakon procesa koji je trajao skoro godinu dana donijeli odluku da izaberemo zrakoplove F-16 Barak od Izraela koji su potpuno prilagođeni NATO standardima i koji će osigurati sposobnost Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva u narednih 25 do 30 godina, s najmodernijom tehnologijom i vrlo jasno predviđenim troškovima i planiranim proračunskim sredstvima“, kazao je predsjednik Vlade.
Dodao je kako će na taj način uloga Hrvatske u sigurnosnom pogledu i na jugoistoku Europe, ali i kao saveznice u NATO-u i članice Europske unije, dobiti sasvim drugu dimenziju.
Govoreći o hrvatskoj policiji, koja je dio sustava nacionalne i domovinske sigurnosti, naglasio je kako ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sa suradnicima radi na poboljšanju kvalitete života hrvatskih policajaca i njihovoga standarda, ali i na modernom i učinkovitom sustavu koji je u stanju odgovoriti i pitanjima kriminaliteta i velikim izazovima s kojima je Hrvatska suočena u pitanju ilegalnih migracija.
„Poseban problem u novije vrijeme predstavljaju hibridne prijetnje, radikalizacija putem Interneta i nezakoniti sadržaji na Internetu, te u tom smislu nastavljamo suradnju u otkrivanju i uklanjanju terorističkih i drugih nezakonitih sadržaja. Sudjelujemo u zajedničkim naporima članica Europske unije u suzbijanju takvih kriminalnih aktivnosti i zašiti digitalne infrastrukture od kibernetičkih napada“, naglasio je.
Pohvalio je pritom veliki uspjeh hrvatske policije kada su prije dva dana hrvatski cyber policajci otkrili i uhitili vlasnika najvećeg svjetskog ilegalnog internetskog servisa za DDoS kibernetičkenapade.
„Time je potvrđena spremnost hrvatske policije da se bori s najsloženijim suvremenim oblicima kibernetičkih prijetnji“, poručio je Plenković.
Naglasio je da hrvatska policija primjenom suvremenih analitičkih metoda nastoji djelovati proaktivno i približiti se načinu rada najučinkovitijih policija u svijetu, za što je potrebno imati i dobro obučenu, ali i opremljenu policiju.
Ističući da je ulazak Hrvatske u Schengenski prostor jedan od dva ključna hrvatska koraka u europskoj politici, kazao je da taj politički i strateški cilj bitno mijenja značaj i ulogu Hrvatske i u regiji, ali i Europskoj uniji.
„U proteklih godinu i pol dana napravili smo izuzetne napore u ispunjavanju svih tehničkih uvjeta za članstvo. Surađujemo s drugim državama članicama, razmjenjujemo podatke kroz Schengenski informacijski sustav i, s obzirom da Hrvatska ima jednu od najdužih granica, pripada nam važna i odgovorna uloga u zaštiti vanjske granice Europske unije, koja je ujedno vanjska granica Hrvatske“, rekao je predsjednik Vlade. Dodao je da je ambicija i cilj ispuniti sve potrebne tehničke, organizacijske i zakonodavne uvjete za članstvo u Schengenu do kraja 2019. godine, u mandatu aktualne Junckerove Komisije.
Izrazio je uvjerenje da će svi tehnički uvjeti biti ispunjeni, čime će Hrvatska biti u poziciji da se politička odluka o članstvu u Schengenu dogodi u vrijemehrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020.
Govoreći o sustavu domovinske sigurnosti, naglasio je da su osnaženi i kapaciteti Državne uprave za zaštitu i spašavanje, koja je učinkovita i u komplementarnom i u preventivnom djelovanju, što se vidjelo u nizu situacija u hrvatskim županijama ove godine. Pritom je pohvalio doprinos hrvatskih vatrogasaca, Hrvatske gorske službe spašavanja, Hrvatskog crvenog križa i svih drugih tijela koja pomažu odgovoriti na brojne krize.
Naglasio je da Hrvatska svojim aktivnostima pridonosi i NATO-u i Europskoj uniji i prepoznaje napore ovih dviju organizacija u njihovom komplementarnom djelovanju, na tragu Zajedničke izjave Europske unije i NATO-a iz Varšave, glede hibridnih prijetnji, pomorske suradnje, cyber-obrane, obrambenih sposobnosti, zajedničkih vježbi i izgradnje obrambenih i sigurnosnih kapaciteta.
„Hrvatska želi stabilnost na jugoistoku Europe. Smatramo da je to jako važno, a naši partneri od nas očekuju posebnu ekspertizu, poseban savjet i posebnu analizu stanja o tome što se zbiva u hrvatskom susjedstvu. S te strane pružit ćemo političku podršku i konkretnu pomoć u reformskim naporima svih susjednih zemalja, a one će napredovati sukladno individualnim zaslugama i ispunjavanju kriterija“, poručio je predsjednik Vlade.
Govoreći o kibernetičkoj sigurnosti, kazao je da je Hrvatska donošenjem Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti započela s izgradnjom modernog sustava kibernetičke sigurnosti. Dodao je da je u tijeku priprema za implementaciju direktive o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije za jačanje kapaciteta u sustavu informacijske sigurnosti. U tom je kontekstu naglasio važnost djelovanja Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Kada je riječ o migracijama, predsjednik Vlade Plenković naglasio je važnost načela solidarnosti, ali uz provedbu nacionalnih propisa, pravne stečevine Europske unije i odgovarajućih međunarodnih konvencija.
„Vodimo računa o nacionalnim interesima i sudjelujemo u mehanizmima pronalaženja najboljeg rješenja za novo zakonodavstvo i sudsku praksu na razini Europske unije. S te strane očekujem da ćemo ulagati dodatne napore s našim partnerima. Nismo država koja je odlučila na svoje granice staviti fizičke barijere ili žice. Štitimo naše granice na temelju aktivnosti bilo tehničkih kapaciteta bilo budnosti hrvatske policije“, poručio je Plenković.
S aspekta Zajedničke europske sigurnosne i obrambene politike, Hrvatska želi ojačati značaj Unije kao globalnog aktera.
„Našim članstvom u NATO-u i sudjelovanjem u Zajedničkojsigurnosnoj i obrambenoj politici Europske unije, jačamo i sustav kolektivne obrane i sustav kolektivne sigurnosti. To potvrđuje da je gotovo 400 pripadnika naših Oružanih snaga angažirano u misijama NATO-a, UN-a ili Europske unije, u operacijama potpore miru i NATO aktivnostima ojačane prednje prisutnosti.Hrvatska s te strane gradi svoj kredibilitet, kao zemlja koja je dugi niz godina bila primatelj sigurnosti, a sada se profilirala sa svojim iskustvima u protekla dva desetljeća i sa, što je najvažnije, pripadnicima vojske i policije koji imaju realno iskustvo kriznih situacija obrambenog Domovinskog rata, da to iskustvo primjenjuju u mirovnim misijama diljem svijeta“, istaknuo je predsjednik Vlade.
Kazao je da novi potencijal suradnje na razini Europske unije predstavlja Stalna strukturirana suradnja u području obrane i sigurnosti, takozvani PESCO, pri čemu je nužno osigurati komplementarnost djelovanja te izbjeći dupliciranje.
Podsjetio je da je Hrvatska odlučila participirati u onim segmentima stalne strukturirane suradnje koji se odnose na prirodne katastrofe, razmjestivost snaga, vojnu mobilnosti, mrežu logističkih čvorišta, kibernetičku sigurnost i pomorsku suradnju.
„U proteklih godinu i pol dana dokazali smo da razumijemo globalne, europske i regionalne procese koji nas okružuju, da smo pouzdan saveznik i partner, da smo ojačali financijska sredstva, da smo ojačali operativne sposobnosti, da reagiramo brzo i učinkovito i da smo se kvalitetno pozicionirali kao zemlja koja u sigurnosnom pogledu ima izrazito kvalitetan i pozitivan imidž i koja će osigurati sigurnost i nepropusnost vanjskih granica Europske unije“, rekao je predsjednik Vlade naglasivši kako će Hrvatska pomoći približavanju susjednih zemalja iz jugoistoka Europe prema Europskoj uniji i NATO-u.
„Spremni smo graditi i bilateralne i multilateralne kontakte i odnose kako bi svi naši ljudi, bilo da žive u Hrvatskoj ili nekoj drugoj članici Europske unije, živjeli sigurnije u svijetu koji je svakim danom suočen sa sve većim i raznovrsnijim izazovima“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.