Zakon o subvencioniranju stambenih kredita

Slika /ZPPI/Fotografije/shutterstock_143883103.jpg

„Za 2017. godinu u proračunu je predviđeno 17,5 milijuna kuna za realizaciju ovog programa, a u projekcijama za iduće godine je predviđen iznos od po 35 milijuna kuna godišnje“, kazao je ministar Lovro Kuščević.

Na 31. sjednici Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik i ministar uprave Ivan Kovačić predstavio je odluke o raspisivanju izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspisivanju izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike, kao i Odluku o raspisivanju izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda, kazavši da se za dan provedbe izbora određuje nedjelja, 21. svibnja 2017. godine.

Obrazlažući Odluku o izuzimanju od prodaje dionica trgovačkih društava Končar elektroindustrija d.d. Zagreb i Hrvatski telekom d.d. Zagreb, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić podsjetila je da je Borovo u ožujku 2015. godine od Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) dobilo kredit koji dospijeva 30. lipnja ove godine, a za taj je kredit dano osiguranje od 60 tisuća dionica koje čine 2,33 posto temeljnog kapitala Končar Elektroindustrije. Pojasnila je da Borovo ne može vratiti ovaj kredit, s obzirom da je u proteklom razdoblju mogućnost uređivanja poslovanja Borova opterećivala i predstečajna nagodba, koja se u određenoj mjeri suočila s poteškoćama, a koje su u suradnji između Porezne uprave i Državnog odvjetništva upravo u pravcu rješavanja. „S obzirom na činjenicu da predstečajna nagodba ima sada svoju perspektivu razrješenja moguće je predložiti Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj da se postojeći kredit refinancirana novim kreditom, čija bi ukupna nominalna vrijednost iznosila 46 milijuna kuna, od čega bi 36 milijuna kuna služilo za refinanciranje  kredita iz 2015. godine, a 10 milijuna kuna za potrebe tekuće likvidnosti“, kazala je.  Dodala je da će se za osiguranje novog kredita dati 60 tisuća dionica Končara, kao i  329.154 dionica koje čine 0,4 posto temeljnog kapitala Hrvatski telekoma. Potpredsjednica Dalić naglasila je da se ova odluka donosi s obzirom na važnost nastavka poslovanja i stvaranja uvjeta da se predstečajna nagodba konačno završi i nađe trajno rješenje za stalno održivo poslovanje Borova.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o subvencioniranju stambenih kredita. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je riječ o važnom zakonu, kojim Vlada želi pomoći stjecanje prve nekretnine mlađima od 45 godina starosti i kupnju prvog stana ili kuće pod specifičnim uvjetima, a dodatno se odnosi i na osobe s invaliditetom.
 
Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević kazao je da zakon, osim što će pomoći riješiti prvo stambeno pitanje, ima i socijalnu, pa čak i pronatalitetnu notu.  Izvijestio je da svaka osoba koja nije starija od 45 godina i nema u svojem vlasništvu stan ili kuću imat će pravo na ostvarenje poticaja po ovom zakonu. To znači da će toj osobi, pojasnio je ministar, ako digne kredit za kupnju prvog stana ili kuće država plaćati pola rate kredita četiri godine, a ako u tom razdoblju dobije ili usvoji dijete, za svako dijete se rok produžava za dodatne dvije godine.  Ukoliko u obitelji ima osoba s invaliditetom većim od 50 posto, taj se rok produžava za još jednu godinu.

„Najveća je novost da je omogućena i kupnja rabljenih stanova i kuća jer ima manjih sredina gdje nema novih stanova na tržištu, pa da ne bi nužno ti ljudi selili u velike gradova već da ostanu živjeti na svom ognjištu“, istaknuo je.

Ministar Kuščević izvijestio je da će država sufinancirati nekretnine vrijednosti do 1.500 eura po metru kvadratnom, odnosno u ukupnom iznosu do 100 tisuća eura. Efektivna kamatna stopa na ovaj kredit ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje, a ugovore o subvencioniranju kredita sklapat će  Agencija za prodaju nekretnina, koja će Vladi jednom godišnje podnositi izvješće o provedbi zakona. „Za 2017. u proračunu je predviđeno 17,5 milijuna kuna za realizaciju ovog programa, a u projekcijama za iduće godine je predviđen iznos od po 35 milijuna kuna godišnje“, zaključio je.

Predstavljajući Prijedlog zakona o prijenosu mirovinskih prava(EU), ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić podsjetio je da je članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji otvorilo mogućnost zapošljavanja državljana Republike Hrvatske u tijelima Europske unije, pa se s tim u vezi pokazala potreba reguliranja mogućnosti prijenosa mirovinskih prava, kako bi se tim državljanima osigurao kontinuitet prava iz sustava socijalne sigurnosti. Pojasnio je da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje materija prijenosa mirovinskih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj prije zaposlenja u tijelima Europske unije, u mirovinsko osiguranje koje se primjenjuje na dužnosnike/službenike Europske unije, kao i prijenos mirovinskih prava iz mirovinskog osiguranja Europske unije u mirovinsko osiguranje Republike Hrvatske nakon prestanka zaposlenja u tijelima Europske unije.
 
Govoreći o neznačajnim novinama koje su predviđene Prijedlogom zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (EU), ministar financija Zdravko Marić naveo je provođenje Nacionalne procjene rizika najmanje svake četiri godine s ciljem prepoznavanja, procjene, razumijevanja i smanjenja rizika od pranja novca i financiranja terorizma te uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika kao središnje elektroničke baze podataka o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata. Navedeni Registar previđen je radi transparentnosti podataka o stvarnom vlasniku pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske, a njegovom uspostavom ne očekuju se novi troškovi za pravne subjekte iz razloga što će se koristiti već uspostavljeni kanali i mehanizmi komunikacije pravnih subjekata i Financijske agencije u skladu s drugim zakonskim propisima. Ministar Marić  pojasnio je da su Prijedlogom zakona predviđene i nove tehnologije razmjene informacija među financijsko obavještajnim jedinicama unutar EU putem decentralizirane računalne mreže FIU.net te su predviđene sankcije za obveznike primjene ovog Zakona, koje su predviđene kao učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.
 
Raspravljalo se i Konačnom prijedlogu zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda(EU) te o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (EU).
 
Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić pojasnio je da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima propisuje jednostavniji i brži postupak prijma u državnu službu službenika koji rade na poslovima vezanim uz europske strukturne i investicijske (ESI) fondove, dok je državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić predstavila Prijedlog zakona o potvrđivanju Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) između Kanade, s jedne strane, i Europske unije i njezinih država članica, s druge strane.
 
Donesen je i Zaključak o postupku provedbe pristupa web aplikaciji „Uvid u osobna stanja građana“. Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., planirana je izgradnja funkcionalne i dostupne javne uprave s ciljem pojednostavljenja pravila i ubrzavanja rada javne uprave, digitalizacije procesa te povezivanja svih tijela državne uprave. U cilju realizacije planiranih aktivnosti u Ministarstvu uprave pripremljena aplikacija „Uvid u osobna stanja građana“, koja omogućava uvid u podatke iz državnih matica (matice rođenih, vjenčanih i umrlih, registra životnog partnerstva te evidencije o državljanstvu), radi pružanja usluga ovlaštenim korisnicima. Izradom navedene web aplikacije stvoreni su preduvjeti za punu primjenu ove odredbe i stvaranje prvih preduvjeta za „državu bez papira.“
 
Izmijenjena je Uredba o Tarifi upravnih pristojbi, s ciljem olakšanja poslovanja u Hrvatskoj, a  prihvaćeno je i Izvješće o provedbi revidiranog Schengenskog akcijskog plana za 2016.
 
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je i pokroviteljstvo nad manifestacijom Noć knjige 2017., koja će se održati 21. travnja 2017. godine, kao i nad održavanjem 51. međunarodne smotre folklora „Đakovački vezovi“, koja će se održati od 7. do 9. srpnja 2017. godine.
 
Na kraju, prihvaćeno je i sufinanciranje 16. Festivala jednakih mogućnosti u iznosu od 50 tisuća kuna, koji se održava u Zagrebu, od 23. do 25, svibnja 2017. godine.