Povećana procjena rasta hrvatskog BDP-a na 3,1 posto za 2017.

Europska komisija u zimskim ekonomskim prognozama znatno je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva - za prošlu godinu očekuje rast od 2,8 posto, ove godine 3,1 posto, dok za sljedeću godinu predviđa skromniji rast od 2,5 posto.

U odnosu na zadnje, jesenske ekonomske prognoze, objavljene 9. studenoga 2016. to predstavlja znatnu korekciju naviše. Komisija je prošle jeseni projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto.

"Ekonomski oporavak se ubrzao 2016. godine. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. na kvartalnoj razini od 1,7 posto bio je veći od očekivanog. Sve komponente domaće potražnje pridonijele su dobrim snažnim rezultatima. Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga je skočio je za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj snažnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesječju 2016. godine, ali sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016. , ubrzanje rasta 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovini 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog vladine ekspanzivne fiskalne politike", navodi Komisija u svojim prognozama.

I Europska unija u cjelini bilježi ohrabrujuće rezultate. Prvi put u gotovo jednom desetljeću gospodarstva svih zemalja članica će rasti kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno ovim prognozama. Nezaposlenost nastavlja padati u cijeloj EU iako je još uvijek ona iznad razine od prije krize. Privatna potrošnja je još uvijek glavni pokretač rasta.

Rast iznad prosjeka EU

Hrvatska je u skupini zemalja koje bilježe iznadprosječni rast, s obzirom da u ovoj godini Komisija očekuje rast u EU od 1,8 posto.

Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto i Luxembourg, 3,8 posto, Mađarsku, 3,5 posto, Poljsku, 3,2 posto, Hrvatsku  3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. Najmanji rast EK u ovoj godini očekuje u Italiji, od 0,9 posto.

Komisija očekuje rast potrošnje u Hrvatskoj ove godine od 3,4 posto, posebice zbog smanjenje poreza. Također se očekuje rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnih financijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. Fondovi EU-a također bi trebali dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza.

Potrošnja bi trebala rasti i sljedeće godine, ali skromnije s obzirom da će se smanjiti poticaj od smanjenja poreza, odnosno za 3 posto. S druge strane, očekuje se rast investicija, zahvaljujući velikoj likvidnosti - EK procjenjuje da će ove godine ukupne investicije u hrvatsko gospodarstvo porasti za 5,2 posto, nakon lanjskih 4,2 posto, dok bi iduće godine rast trebao biti i veći - za 5,8 posto.

Vanjsko okruženje ostat će pozitivno, ali s obzirom na stabiliziranje udjela na izvoznom tržištu nakon znatnog povećanja slijedom ulaska u EU-u, očekuje se usporavanje izvoza, dok se očekuje snažan uvoz. Sve to uz povećanje uvoznih cijena ove i sljedeće godine trebalo bi dovesti do daljnje smanjenja viška tekućeg računa na oko 1,3 posto BDP-a 2018. godine, navodi Komisija.

Komisija predviđa manji proračunski manjak te daljnje smanjenje javnog duga. Očekuje se da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. Rast deficita predviđa se zbog smanjenja poreznih prihoda. Očekuje se da će izravni učinak na porezne reforme na prihode od poreza iznositi 0,6 posto BDP-a ove godine, a sljedeće 0,2 posto.

U jesenskim prognozama, Komisija je za prošlu godinu prognozirala deficit od 2,1 posto BDP-a, za ovu godinu 1,8 posto, a 2018. na 1,4 posto.

Očekuje se pad javnog duga

Nastavlja se i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u te se za prošlu godinu taj udjel projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto.

Rizik za ove procjene rasta uglavnom je povezan s mogućim pogoršanjem vanjskog okruženja i stezanjem monetarne politike. S druge strane, pozitivan trend u izvozu roba i u turizmu trebao bi se nastaviti ove i sljedeće godine s daljnjim povećanjem udjela u izvoznom tržištu.

Očekuje se smanjivanje stope nezaposlenosti u prošloj godini na 12,8 posto, i to zbog smanjenja radne snage, ali i povećanja zaposlenosti. Komisija za ovu godinu predviđa stopu nezaposlenosti od 10,8 posto, a sljedeće od 9,3 posto. Stopa zaposlenosti trebala bi prošle godine rasti 1,9 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće 1,6 posto.

Nakon tri godine deflacije, EK procjenjuje ove godine stopu inflacije od 1,7 posto, a u idućoj od 1,6 posto.

Europska komisija u ponedjeljak je u zimskim ekonomskim prognozama znatno podigle procjene rasta hrvatskog gospodarstva - za prošlu godinu očekuje rast od 2,8 posto, ove godine 3,1 posto, dok za sljedeću godinu predviđa skromniji rast od 2,5 posto.

U odnosu na zadnje, jesenske ekonomske prognoze, objavljene 9. studenoga 2016. to predstavlja znatnu korekciju naviše. Komisija je prošle jeseni projicirala rast hrvatskog gospodarstva za 2016. godinu na 2,6 posto, za 2017. 2,5 posto, a 2018. 2,4 posto.

"Ekonomski oporavak se ubrzao 2016. godine. Rast BDP-a u trećem kvartalu 2016. na kvartalnoj razini od 1,7 posto bio je veći od očekivanog. Sve komponente domaće potražnje pridonijele su dobrim snažnim rezultatima. Dok je izvoz roba doživio privremeno usporavanje, izvoz usluga je skočio je za 3,5 posto na godišnjoj razini zahvaljujući još jednoj snažnoj turističkoj sezoni. Rast je vjerojatno usporio u četvrtom tromjesječju 2016. godine, ali sve u svemu očekuje se rast hrvatskog gospodarstva za solidnih 2,8 posto u 2016. , ubrzanje rasta 2017. i usporavanje nakon toga. Snažni zamah rasta u drugoj polovini 2016. produljit će se tijekom 2017. i dobiti dodatni poticaj zbog vladine ekspanzivne fiskalne politike", navodi Komisija u svojim prognozama.

I Europska unija u cjelini bilježi ohrabrujuće rezultate. Prvi put u gotovo jednom desetljeću gospodarstva svih zemalja članica će rasti kroz cijelo razdoblje obuhvaćeno ovim prognozama. Nezaposlenost nastavlja padati u cijeloj EU iako je još uvijek ona iznad razine od prije krize. Privatna potrošnja je još uvijek glavni pokretač rasta.

Rast iznad prosjeka EU

Hrvatska je u skupini zemalja koje bilježe iznadprosječni rast, s obzirom da u ovoj godini Komisija očekuje rast u EU od 1,8 posto.

Najveći je rast ove godine predviđen za Rumunjsku, 4,4 posto, zatim Maltu, 4 posto i Luxembourg, 3,8 posto, Mađarsku, 3,5 posto, Poljsku, 3,2 posto, Hrvatsku  3,1 posto. Slovensko će gospodarstvo ove godine rasti 3 posto. Najmanji rast EK u ovoj godini očekuje u Italiji, od 0,9 posto.

Komisija očekuje rast potrošnje u Hrvatskoj ove godine od 3,4 posto, posebice zbog smanjenje poreza. Također se očekuje rast korporativnih investicija zbog velike likvidnosti i povoljnih financijskih uvjeta za kreditnu ekspanziju. Fondovi EU-a također bi trebali dati dodatni poticaj javnim investicijama. Javna potrošnja trebala bi skromnije rasti, ali se očekuje da će ukupna domaća potražnja potaknuti rast realnog BDP-a. Komisija očekuje nešto sporiji rast izvoza, posebice usluga, dok će snažna domaća potražnja poticati rast uvoza.

Potrošnja bi trebala rasti i sljedeće godine, ali skromnije s obzirom da će se smanjiti poticaj od smanjenja poreza, odnosno za 3 posto. S druge strane, očekuje se rast investicija, zahvaljujući velikoj likvidnosti - EK procjenjuje da će ove godine ukupne investicije u hrvatsko gospodarstvo porasti za 5,2 posto, nakon lanjskih 4,2 posto, dok bi iduće godine rast trebao biti i veći - za 5,8 posto.

Vanjsko okruženje ostat će pozitivno, ali s obzirom na stabiliziranje udjela na izvoznom tržištu nakon znatnog povećanja slijedom ulaska u EU-u, očekuje se usporavanje izvoza, dok se očekuje snažan uvoz. Sve to uz povećanje uvoznih cijena ove i sljedeće godine trebalo bi dovesti do daljnje smanjenja viška tekućeg računa na oko 1,3 posto BDP-a 2018. godine, navodi Komisija.

Komisija predviđa manji proračunski manjak te daljnje smanjenje javnog duga. Očekuje se da će deficit proračuna opće države u prošloj godini biti 1,8 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće ponovno 1,8 posto BDP-a. Rast deficita predviđa se zbog smanjenja poreznih prihoda. Očekuje se da će izravni učinak na porezne reforme na prihode od poreza iznositi 0,6 posto BDP-a ove godine, a sljedeće 0,2 posto.

U jesenskim prognozama, Komisija je za prošlu godinu prognozirala deficit od 2,1 posto BDP-a, za ovu godinu 1,8 posto, a 2018. na 1,4 posto.

Očekuje se pad javnog duga

Nastavlja se i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u te se za prošlu godinu taj udjel projicira na 84,1 posto, ove bi se godine trebao smanjiti na 83 posto, a sljedeće na 81,3 posto.

Rizik za ove procjene rasta uglavnom je povezan s mogućim pogoršanjem vanjskog okruženja i stezanjem monetarne politike. S druge strane, pozitivan trend u izvozu roba i u turizmu trebao bi se nastaviti ove i sljedeće godine s daljnjim povećanjem udjela u izvoznom tržištu.

Očekuje se smanjivanje stope nezaposlenosti u prošloj godini na 12,8 posto, i to zbog smanjenja radne snage, ali i povećanja zaposlenosti. Komisija za ovu godinu predviđa stopu nezaposlenosti od 10,8 posto, a sljedeće od 9,3 posto. Stopa zaposlenosti trebala bi prošle godine rasti 1,9 posto, ove godine 2,1 posto, a sljedeće 1,6 posto.

Nakon tri godine deflacije, EK procjenjuje ove godine stopu inflacije od 1,7 posto, a u idućoj od 1,6 posto.