11. Mirovinski sustav i socijalna politika
Mirovinski sustav
Mirovinski sustav reformiran 2001. godine uvođenjem drugoga i trećega stupa mirovinskoga osiguranja, predstavlja napredak u odnosu na stari mirovinski sustav koji se oslanjao isključivo na tekuću raspodjelu, ali smo danas suočeni s problemi u njegovom funkcioniranju.
Na temelju javne rasprave koju ćemo provesti u prvoj godini mandata utvrdit ćemo smjernice za nastavak mirovinske reforme radi unapređenja mirovinskoga sustava u potpunosti i uklanjanja nedostataka i nepravdi. Treba otkloniti tri glavna problema – za nove mirovine urediti održiv i pravedniji sustav ostvarivanja mirovinskih prava, za stare mirovine osigurati održiv sustav usklađivanja i optimalan odnos ostvarivanja mirovina iz prvoga stupa te jasno razlikovati mirovinska prava iz mirovinskoga sustava od prava utvrđenih posebnim zakonima. Dinamika unapređenja mirovinskoga sustava bit će povezana s dinamikom ostvarivanja ukupnoga gospodarskoga programa, rastom gospodarskih aktivnosti i rastom zaposlenosti.
U nastavku mirovinske reforme, Vlada će ukloniti uočene neusklađenosti u mirovinskom sustavu, pri čemu ćemo ukinuti sadašnji sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove vlade i suce Ustavnoga suda. Donijet ćemo rješenja za pitanja povezanih s financiranjem mirovina, kao i za pitanja vezana uz sve izraženije zahtjeve prema individualizaciji mirovina, s jedne, te održanjem potrebne razine solidarnosti i primjerene visine mirovina, s druge strane.
Postojeća razina mirovina neće se smanjivati, a provodit će se odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života. Osobito pažljivo razmotrit ćemo prilagodbe nekih parametara mirovinskoga sustava, u prvom redu mirovinske dobi i mirovinskoga staža, promičući vrijednost punoga radnog staža i za muškarce i za žene.
Omogućit ćemo institucionalizaciju fleksibilnog odlaska u starosnu mirovinu, nagrađujući dulji radni staž od punoga staža te primjerenije rješavajući penalizaciju pri prijevremenom odlasku u mirovinu vezano uz puni radni staž. Mirovinski sustav mora biti pravedan i održiv, ali i osjetljiv na razlike prema spolu. Zato ćemo razmotriti mogućnosti fleksibilnijeg odlaska u mirovinu posebno radno opterećenih žena. Cilj nam je postupno povećavati iznos prosječne mirovine u odnosu na iznos prosječne plaće.
Provest ćemo uspostavu tzv. nultog potpornoga stupa iz kojega bi osiguranici, uz provjeru imovine i dohotka ili pak na načelima univerzalizma, dobivali temeljnu potporu financiranu porezima. Taj bi stup obuhvatio i stare poljoprivredne mirovine ostvarene do 1999. godine. Riješit ćemo i problem mirovina građana Republike Hrvatske koji primaju nerazmjerne, niske mirovine iz država nastalih nakon raspada bivše SFRJ.
Od posebnih pitanja provedbe mirovinskoga sustava usmjerit ćemo se na mjere kojima će se dodatak na mirovinu uključiti u mirovinu i o tome izdati rješenja, utvrditi minimalnu osnovicu za uplatu doprinosa po kvalifikaciji osiguranika, odgovarajuće smanjivati zdravstveni doprinos umirovljenika te uvesti obvezu da nadležna institucija informira osiguranike o uplaćenim mirovinskim doprinosima jednom na godinu.
Preuzimamo obvezu stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugoga stupa, sudjelovanjem radnika, poslodavaca i države.
Također, odgovarajućim olakšicama stimulirat ćemo mirovinsku štednju u trećem stupu.
Rok za konvalidaciju radnog staža ostat će otvoren, pratit će se rješavanja zahtjeva za konvalidaciju, uz obavezu otklanjanja uočenih prepreka i problema. Vlada će uzeti u obzir problem onih građana koji, iako su redovito uplaćivali u mirovinske fondove, nisu dobivali mirovine određeni vremenski period, te u dogovoru s oštećenima razmotriti načine obeštećenja.
Socijalna politika
Socijalna politika jedna je od ključnih javnih politika koja utječe na održivi razvoj društva. Njena osnovna zadaća je otklanjanje uzroka siromaštva, beskućništva i gladi te osiguravanje, putem svoje intervencije, temeljne građanske jednakosti za sve, bez obzira na posebne potrebe ili bilo koji oblik otežane participacije u društvu. U skladu s našom političkom i vrijednosnom orijentacijom, vođenje socijalne politike smatramo jednim od najvažnijih političkih ciljeva koji građanima treba vratiti socijalnu sigurnost, a društvo graditi na načelima solidarnosti, socijalne kohezije i socijalne pravde. Socijalna politika jedna je od ključnih javnih politika koja utječe na održivi razvoj društva. Tako definirana socijalna politika nužno je usko povezana s razvojem i gospodarskim rastom.
Socijalna politika Vlade obuhvatit će širok prostor različitih mjera u područjima demografske politike, politike ravnopravnosti spolova, obiteljske politike, obrazovanja od jasličke dobi, politike socijalnoga stanovanja i drugih, kao i posebne zaštite socijalno ranjivih skupina poput djece, mladih, starijih, osoba s invaliditetom, nezaposlenih, beskućnika – uz izraženu svijest o spolnim razlikama koje u svim spomenutim i drugim skupinama treba prevladati.
Ključne sastavnice Vladine socijalne politike su:
- Sustav socijalne skrbi temeljit ćemo na četiri osnovne odrednice – integracija svih regulatornih, institucionalnih i provedbenih postupaka i usluga iz raznih sustava i politika u sustav socijalne skrbi, decentralizacija sustava s državnih institucija na jedinice lokalne i regionalne samouprave, deinstitucionalizacija sustava i partnerstvo državnoga sustava i udruga civilnoga društva u provedbi socijalne skrbi.
- Sustav socijalne skrbi građanima će jamčiti temeljnu sigurnost u smislu gradnje dovoljno čvrste socijalno zaštitne mreže koja će biti osjetljiva na opasnosti koje mogu dovesti do socijalnoga, zdravstvenoga ili ekonomskoga propadanja. Reforme započete početkom 2000. god. nisu dovršene, a velikim su dijelom izmijenjene na način da su temeljne odrednice reforme većim dijelom ili sasvim ostale neostvarene. Na navedenim odrednicama ćemo u sljedećem mandatnom razdoblju,uz uključivanje civilnoga društva i privatnoga sektora u socijalni sustav, sasvim provesti reformu ovog sustava.
Poticat ćemo socijalno poduzetništvo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i udrugama civilnoga društva, posebno u organiziranju mreže prodavaonica s niskim cijenama. Osnivat ćemo regionalne centre specijalizirane za pružanje pomoći zlostavljanoj i zanemarenoj djeci i njihovim roditeljima te provoditi programe edukacije, specijalizacije, profesionalizacije i nadzora udomiteljstva za djecu bez roditeljske skrbi radi povećanja omjera djece smještene u udomiteljske obitelji u odnosu na djecu smještenu u domove, uz istodobnu prenamjenu domova u one obiteljskoga tipa. Radit ćemo na olakšavanju postupaka usvajanja i boljoj socijalnoj integraciji djece, razradi i primjeni modela stanovanja, školovanja i zapošljavanja djece bez roditeljske skrbi nakon navršenih 18 godina. Posebno ćemo unaprijediti sustav pomoći i rad s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju, te ćemo provoditi mjere za otklanjanje prosjačenja, beskućništva i trgovanja s djecom i mladima. Definirat ćemo mrežu skloništa za žene žrtve nasilja i osigurati održivo financiranje iz državnog i lokalnih proračuna. Razvit ćemo programe socijalne i ekonomske integracije žena i djece žrtava nasilja nakon izlaska iz sigurnih kuća.
Vlada će intenzivno raditi na provedbi djelotvornoga sustava potpore samohranim roditeljima, poboljšanju socijalnih usluga i skrbi za starije i nemoćne građane provođenju učinkovitijih mjera skrbi za osobe s invaliditetom, uključujući njihovo individualizirano financiranje, neovisno stanovanje, lakše zapošljavanje i ukupnu socijalnu integraciju. Poticat ćemo i vođenje socijalne stambene politike.
Reformu sustava socijalne pomoći i naknada provodit ćemo uz zadržavanje socijalnih prava najugroženijih skupina, njihovo bolje identificiranje te uz eliminaciju mogućih preklapanja i multipliciranja socijalnih programa i transfera na različitim razinama, od lokalne do državne. Provest ćemo kompletnu informatizaciju i umrežavanje sustava, uspostavu jedinstvenoga registra svih korisnika socijalnih naknada, izdavanje socijalnih iskaznica te uvođenje novoga i transparentnog sustava kriterija za dodjelu socijalnih prava i naknada.
Cilj nam je sređivanje stanja u programima socijalne skrbi do kraja 2012. godine, nakon čega bi bila moguća funkcionalna i financijska decentralizacija sustava.