14. Članstvo u EU i vanjska politika

Europska unija

Okončanjem pregovora o članstvu u Europskoj uniji, Hrvatska je ušla u novu fazu svoga razvoja i definiranja svoje vanjske politike. Ta nova faza odvijati će se u dva osnovna koraka:

  • Ispunjavanje preuzetih obveza i provođenje neophodnih reformi pod nadzorom institucija Europske unije do punopravnog članstva (očekivano 1. srpnja 2013.);
  • Uspješno političko, gospodarsko i socijalno funkcioniranje Hrvatske kao punopravne članice Europske unije (očekivano nakon 1. srpnja 2013.).

Tim koracima hrvatska politika prema i unutar Europske unije postupno prerasta iz vanjske, u kombinaciju vanjske i unutarnje politike.

Unatoč trenutnim problemima, poglavito unutar Eurozone, članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj omogućava dugoročnu političku i demokratsku stabilnost, održivu gospodarsku konkurentnost i društvenu i pravnu uređenost i sigurnost. Vlada će unutar Europske unije, osim klasičnih nacionalnih interesa, braniti i nacionalne interese novoga doba – interese očuvanja socijalno osjetljive Europe i održavanja ravnoteže koju je Europa uspjela uspostaviti između države i tržišta, između individualne i društvene odgovornosti, između konkurencije i solidarnosti, između rada i kapitala i između radnih prava i besčutnosti profita.

Završetak pristupnih pregovora nije kraj, nego tek početak velikoga i stalnoga posla na stvaranju boljega života u boljoj Hrvatskoj. Članstvo u Uniji neće samo po sebi donijeti rješenje gospodarskih problema, to će učiniti hrvatska vlada u ovom mandatnom razdoblju koristeći, između ostalog, i sve prednosti zajedničkih europskih politika.

Najkasnije u veljači 2012. provest ćemo referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Vlada će nedvosmisleno pozvati hrvatske građane da izađu na referendum i izjasne se za članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, te tako potvrde i podrže proeuropsku politiku i programe.

Odnose izvršne i zakonodavne vlasti u definiranju stavova za djelovanje hrvatskih predstavnika u institucijama Europske unije uredit ćemo na način koji će osiguravati ravnotežu između odgovarajućeg utjecaja Hrvatskoga sabora na definiranje mandata izvršnoj vlasti i potrebe odgovarajuće fleksibilnosti i pravovremenosti djelovanja izvršne vlasti pri usuglašavanju u institucijama Europske unije.

Jamčimo da ćemo u europsku obitelj uvesti gospodarski razvijenu i konkurentski pripremljenu Hrvatsku. Tako ćemo na najbolji način osigurati ravnopravni i razmjerni utjecaj Hrvatske u institucijama Europske unije, uz istovremeno očuvanje temeljnih odrednica hrvatskoga nacionalnoga identiteta, tradicije, kulture, jezika i prirodnih i društvenih vrijednosti kojima je hrvatsko društvo održavalo svoju samostojnost tijekom povijesti.

Vanjska politika

Politika prema susjedima

  1. Hrvatska ima veće i konkretnije interese od članica Europske unije za ostvarivanje održive političke i gospodarske stabilnosti u jugoistočnoj Europi, našem neposrednom susjedstvu. Prednosti našeg članstva u Europskoj uniji neće biti potpune sve dok i ostale države u regiji ne postanu članice Unije.
  2. Kao Vlada na čelu buduće članice Europske unije zauzimat ćemo se za regionalnu stabilnost, dobrosusjedske odnose i europsku budućnost svih država jugoistočne Europe. Bit ćemo aktivan zagovornik regije u Europskoj uniji i Europske unije u regiji. Pomagat ćemo i podupirati države u regiji na njihovu reformskom putu prema Uniji, kako u jačanju njihovih administrativno-pregovaračkih kapaciteta, tako i u unapređenju međusobnih političkih, gospodarskih i kulturnih veza.
  3. Tražit ćemo načine za rješavanje mogućih novih otvorenih pitanja sa susjednim državama kako bismo ih što prije i što uspješnije riješili dogovorom ili posredovanjem, sustavno izbjegavajući praksu da se neriješena bilateralna pitanja koriste kao razlog za blokiranje multilateralnih pregovora o pristupanju novih članica. Rješavanje većine bilateralnih problema olakšat ćemo njihovim dovođenjem u vezu s korištenjem sredstava Unije za prekograničnu suradnju sa susjednim državama, pretvarajući tako probleme u razvojnu priliku.
  4. S obzirom na važnost stabilnosti Bosne i Hercegovine za stabilnost cijele regije, osnovat ćemo posebnu radnu skupinu za Bosnu i Hercegovinu. To će biti prethodnica radnih grupa koje će postojati za ostale susjede i djelovat će sve dok se Bosna i Hercegovina formalno-institucionalno ne pridruži Europskoj uniji (statusom kandidata ili početkom pregovora).
  5. Radi prevladavanja otvorenih pitanja i različitih pristupa određenim temama, poboljšanje odnosa sa Republikom Srbijom naročito je važno za obnovu povjerenja i partnerstva u regiji. U cilju poboljšanja međusobnih odnosa i unapređenja manjinskih prava u obje države, Vlada će zajedno s Vladom Republike Srbije, raditi na sklapanju novih i unapređenju postojećih međudržavnih sporazuma.
 

Politika prema Europskoj uniji i unutar Unije

Ulaskom u članstvo EU Hrvatska postaje sukreator europske vanjske i sigurnosne politike i uključuje se u okvire globalnog djelovanja. U provođenju zajedničke vanjske i sigurnosne politike Europske unije, Hrvatska se neće samo pasivno priklanjati definiranim vanjsko-političkim pozicijama, nego aktivno sudjelovati u usuglašavanju i definiranju vanjske politike Europske unije, unoseći svoje interese i prioritete koliko to bude moguće. Hrvatska će aktivno sudjelovati i u definiranju i provođenju zajedničkih horizontalnih i globalnih politika Europske unije, osobito na području energetike, prometa, zaštite okoliša, klimatskih promjena, održivog razvoja i ljudskih prava. U tom će kontekstu Vlada odmah započeti pripreme za razmjerno sudjelovanje hrvatske diplomacije, kadrovski i sadržajno, u djelovanju Europske diplomatske službe (EEAS).

Kao buduća članica, Hrvatska će se dodatno profilirati i promicanjem stvaranja Jadranske strategije EU-a po uzoru na Baltičku, odnosno Dunavsku strategiju s ciljem da se prometno, energetski i ekonomski poveže i ojača prostor srednjoeuropskih, istočnih i južnih članica Europske unije te ih usmjeri na snažnije korištenje zemljopisnih, političkih i gospodarskih prednosti koje proizlaze iz jadranske, odnosno sredozemne orijentacije. Hrvatskoj će inicijativa omogućiti jačanje pozicije u regiji, veće ulaganje u energetsku i prometnu infrastrukturu (luke, željeznica) zahvaljujući sredstvima EU-a te lakšu kontrolu i financiranje troškova upravljanja i kontroliranja svojih granica, kao budućih vanjskih Unijinih schengenskih granica. Jadranska makroregija treba postati instrument bolje i učinkovitije apsorpcije dostupnih sredstva EU-a za realizaciju kvalitetnih projekata koji će jačati globalnu konkurentnost Hrvatske i jadranskoga bazena, a s druge strane biti instrument jačanja eurointegracijskih procesa na području jugoistoka Europe.

Od tri odrednice europskoga identiteta – balkanske, mediteranske i srednjoeuropske – hrvatska je vanjska politika do sada gotovo najviše zanemarila našu mediteransku dimenziju. Ni bilateralni odnosi, ni sudjelovanje u multilateralnim inicijativama na Mediteranu nisu do sada sustavno uključivani u vanjskopolitičke prioritete. To ćemo što prije promijeniti u smjeruaktivnog sudjelovanja Hrvatske u projektu Europske unije za Mediteran i zajedničkim mediteranskim projektima i bilateralnoj suradnji s mediteranskim zemljama.

Vlada će jačati suradnju i strateško partnerstvo sa susjednim i zemljopisno bliskim zemljama članicama Europske unije na srednjoeuropskom, alpskom i jadranskom području, prije svega s Austrijom, Italijom, Slovenijom, Slovačkom, Češkom Republikom, Mađarskom i Poljskom. Ciljevi suradnje su stvaranje uvjeta za jačanje prekogranične suradnje, zaštite okoliša, gospodarske, tehnološke i znanstvene suradnje prometnog i infrastrukturnog povezivanja, artikuliranje zajedničkih interesa na razini institucija EU-a te realizacija zajedničkih projekata iz fondova Unije. Važan instrument za realizaciju suradnje je nedavno prihvaćena Dunavska strategija EU-a. Unutar Europske unije, posvetit ćemo se i razvijanju odnosa sa zemljama Višegradske skupine.

Vlada će aktivno pridonositi inicijativi za oživljavanje i novo osmišljavanje politike Europske unije prema susjednim zemljama EU-a. S obzirom na geopolitički položaj i hrvatske interese, to je područje na kojem možemo aktivno pridonijeti razvijanju zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a. To se posebno odnosi na doprinos artikuliranju politike Europske unije prema Bliskom i Srednjem istoku i arapskom svijetu južnog Mediterana.

Migracije

Zbog članstva u Europskoj uniji, može se očekivati da će u sljedećih pet godina Hrvatska od tradicionalno emigracijske zemlje postati imigracijska zemlja. Imigranti će dolaziti s obiteljima, što znači da će društveni utjecaj imigracije biti širi od tržišta rada. Protezat će se i na obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav, a svakako će utjecati na opću klimu u društvu u vezi s ljudskim pravima i pitanjem različitih oblika diskriminacije.

Iskustva drugih država članica EU-a, pokazuju da takva situacija može dovesti do prijetnje degradacijom razine ljudskih i građanskih prava, oživljavanjem ili jačanjem desnog političkog ekstremizma pa i mogućnošću većih društvenih sukoba.

Iz navedenih razloga Vlada će formulirati migracijsku politiku sa skupom mjera za suočavanje s fenomenom potencijalno značajnije imigracije radnika i njihovih obitelji u Hrvatsku te institucionalna i socijalna prilagodba na nove okolnosti.

U vanjskopolitičkim aktivnostima posebnu pozornost ćemo posvetiti suradnji sa zemljama iz kojih će pristizati najviše migranata

NATO, SAD, bilateralni odnosi s velikim svjetskim čimbenicima i zemljama u razvoju

Vlada će nastaviti i unaprijediti sustavno sudjelovanje u političkoj komponenti NATO-a kao oblika suradnje s ostalim zemljama članicama.

Politička komponenta NATO-a ujedno je iznimno važan, formalizirani kanal suradnje političke i sigurnosne suradnje sa SAD-om. S obzirom na globalno značenje i ulogu SAD-a, očito je da će SAD i u budućnosti imati interes u našoj užoj i široj regiji. Na toj razini i tim temeljima Vlada će nastaviti razvijati partnerstvo sa SAD-om.

Vlada će također raditi na izgrađivanju dobrih odnosa uzajamne korisnosti s ostalim ključnim svjetskim čimbenicima, poput Ruske Federacije, Japana, Kine, Indije i Brazila. Radit ćemo i na intenziviranju političkih odnosa i gospodarske razmjene sa zemljama u razvoju.

Hrvatska će kroz nastavak sudjelovanja u mirovnim misijama i dalje doprinositi međunarodnom miru i sigurnosti.

Gospodarska diplomacija

S izuzetkom susjednih zemalja, Europske unije, nekolicine zemalja članica EU-a i SAD-a, ukupan i dominantan naglasak vanjske politike stavit ćemo na gospodarske odnose Hrvatske s ostalim zemljama. To ne znači da gospodarski odnosi nemaju važnu ulogu i u odnosima s navedenim zemljama. Međutim, u odnosima s navedenim zemljama politički odnosi prethode ili imaju prvenstvo pred gospodarskima u vanjskoj politici. U svim drugim slučajevima vanjska politika treba biti jedan od važnih kanala i u funkciji gospodarskih odnosa.

U kontekstu ovih napora, osnovat ćemo banku portfelj hrvatskih tvrtki sposobnih za izlazak na treća tržišta Također ćemo ustanoviti godišnje susrete s hrvatskim investitorima kako bi se ustanovile i otklonile teškoće koje imaju u poslovanju na stranim tržištima.

Multilateralna suradnja

Članstvo u međunarodnim organizacijama koristit ćemo kao instrument za osiguranje hrvatskih interesa u okviru područja koja te organizacije pokrivaju. Odredit ćemo prioritete u multilateralnoj suradnji te za pojedine međunarodne organizacije postaviti dugoročne ciljeve koji se članstvom u organizacijama mogu ostvariti.

Aktivnim sudjelovanjem u međunarodnim organizacijama, Hrvatska će postati aktivan protagonist i takvo djelovanje koristiti za jačanje međunarodnih partnerstava s drugim zemljama. Djelovanjem unutar međunarodnih organizacija jačat ćemo imidž, promociju Hrvatske i hrvatskoga identiteta u međunarodnom okruženju te služiti kao potpora gospodarskoj diplomaciji.

Posebni projekti

Kao dopunu klasičnim vanjskopolitičkim aktivnostima pokretat ćemo i posebne projekte, poput:

  • Posebne zaklade koja će se baviti medijskom, izdavačkom, kulturnom, znanstvenom i obrazovnom suradnjom u regiji
  • HRT programa za regiju jugoistočne Europe
  • Projekta regionalnoga razvoja Dalmatinske zagore na temelju integrirane turističke ponude, kombinirane s poljoprivredom i prehrambenom prerađivačkom manufakturom i oživljavanjem klimatskih, arhitektonskih, gastronomskih, sportskih i drugih tradicijskih potencijala; to je i primjer projekta prekogranične suradnje, u ovom slučaju s BiH
  • Vanjska politika putem visokog obrazovanja – projekt sustava stipendiranja studenata iz inozemstva na hrvatskim sveučilištima.