2. Gospodarska politika

Temeljne postavke i ciljevi

U teškoj gospodarskoj krizi s kojom je Hrvatska suočena, nužno je pokrenuti gospodarski oporavak i rast, osigurati nova radna mjesta i novo zapošljavanje, pravednije raspodijeliti teret krize i stvoriti temelj za veća primanja i rast životnog standarda građana. Cilj je gospodarske politike Vlade uspostaviti konkurentno, društveno i ekološki odgovorno, na znanju utemeljeno i izvozno usmjereno tržišno gospodarstvo koje osigurava rast dodane vrijednosti, nova i dobro plaćena radna mjesta te bolje i pravednije društvo u kojemu se štite načela socijalne kohezije, solidarnosti, ravnopravnosti i napretka za sve građane.

Taj će cilj Vlada ostvariti kombinacijom mjera gospodarske, strukturne (reformske) te razvojne i socijalne politike kroz tri strateška područja: gospodarski rast i novo zapošljavanje, učinkovitu državu te bolje i pravednije društvo.

Gospodarski rast i novo zapošljavanje

Gospodarski oporavak i ponovno zapošljavanje ljudi koji su zbog krize izgubili radno mjesto prioritet je gospodarske politike Vlade.

Cilj Vlade je do kraja mandata postupno povećavati stopu rasta gospodarstva kako bi se do 2015. godine kretala na razini od oko 5%. U istom razdoblju znatno ćemo smanjiti stopu nezaposlenosti, odnosno povećati stopu zaposlenosti.

U srednjem i dužem roku stabilizirat ćemo gospodarski rast, povećati konkurentnost gospodarstva te otvoriti prostor za kreiranje novih industrijskih proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednosti, a u skladu s tim i novih, visokovrijednih radnih mjesta. Krajnji učinak mjerit će se povećanjem proizvodnje i BDP-a, izvoza i zaposlenosti.

Vlada će svim raspoloživim mjerama potaknuti obnovu hrvatske industrije s ciljem povećanja udjela industrijske proizvodnje u BDP-u te usmjeravanja barem 50% industrijske proizvodnje prema izvozu.

Gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva

U kratkom roku gospodarska politika će se usmjeriti prema stvaranju povoljnijih uvjeta za rast investicija i povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva.

Vlada će smanjiti nelikvidnost u sustavu doprinosom države i financijskih institucija. Nelikvidnost i neplaćanje su ključno kratkoročno ograničenje za odvijanje poslovnih procesa te iskorištavanje potencijala za nove investicije i rast potrošnje. Vlada će sustavno podržati sve tvrtke u teškoćama koje imaju realnu mogućnost za oporavak. Ondje gdje se država javlja kao vjerovnik, preuzet će odgovornost ključnog vjerovnika i uključiti se u rješavanje problema, uključujući i kroz ulazak u vlasničku strukturu poduzeća-dužnika u tržišno opravdanim slučajevima.

Provest ćemo zakonsko usklađivanje rokova plaćanja s regulativom EU, hitnu primjenu rješenja iz novoga Ovršnoga zakona te jačanje mehanizama za provedbu multilateralnih kompenzacija.
u nesolventnim tvrtkama, u kojima obveze već dulje nadmašuju vrijednost imovine, pokrenut će se stečaj po skraćenom postupku, a vlasnicima onemogućiti osnivanje novih tvrtki dok se ne riješe status i dubioze postojećih. Pri tome, će se primarno zaštititi prava radnika. Zakonom će se onemogućiti da se imovina i druge vrijednosti prenose na nova poduzeća, a da obveze prema radnicima i drugim vjerovnicima, koje se nikad neće podmiriti, ostaju na poduzećima istog vlasnika koja su pred stečajem.
poreznim rasterećenjem gospodarstva, poreznim olakšicama i izravnim poticajima povećat će se potencijal za nove investicije te posebno povećati stupanj samofinanciranja poduzeća kako bi se izbjegli visoki financijski troškovi.
smanjenje doprinosa na plaće, olakšice za reinvestiranu dobit te izravni poticaji novom zapošljavanju privremenim oslobađanjem plaćanja doprinosa za svako novo radno mjesto ključne su poluge te politike Vlade.
porezno i na druge načine rasteretit ćemo i smanjiti troškove gospodarstva, posebno smanjenjem cijena proizvodnih inputa (smanjenje doprinosa na plaće, smanjenje parafiskalnih nameta, poticajne cijene energenata za industriju kao i cijena specifičnih sirovina i materijala, smanjenje administrativnih troškova, koncesijskih naknada i slično) čime će se povećati troškovna konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
jačat ćemo mjere financijske politike kako bi se smanjile kamate na kredite poduzetničkom sektoru. Utjecat ćemo na transparentno formiranje kamatnih stopa na domaćem financijskom tržištu i izbjegavanje špekulacija i stvaranja ekstra-profita banaka na račun građana i poduzetničkoga sektora. U tom smislu, posebnu ulogu imat će jačanje HBOR-a, ali i korištenje povoljnih inozemnih izvora financiranja poput strukturnih fondova EU-a i jeftinijih kredita Svjetske banke, EIB-a ili EBRD-a.
jačat ćemo položaj i ulogu maloga i srednjega poduzetništva te obrtništva kroz nove mjere potpore sektoru, osobito jačanjem jamstvenih fondova za kreditiranje maloga i srednjega poduzetništva na državnoj i lokalnoj razini, subvencijama troškova financiranja, ali i poreznim poticajima samofinanciranju i povećanoj kapitalizaciji. Osnažit ćemo programe horizontalnih potpora poduzetništvu i povoljno davati poduzetnicima na korištenje nekorištenu državnu imovinu za pokretanje izglednih razvojnih i inovacijskih projekata, posebno u tehnološkim parkovima i inovacijskim centrima.
mjerama porezne, obiteljske, obrazovne i socijalne politike stvarat ćemo okruženje poticajno osobito obrtnicama i poduzetnicama, a uz pomoć Fonda za ekonomsko i socijalno osnaživanje žena izdvajati više sredstava za žene poduzetnice.
Vlada će poduprijeti razvoj uspostavljenih industrijskih klastera te poticati nastanak i razvoj novih. Jednostavnijim poreznim rješenjima i prilagodbom osnovica za prelazak u sustav PDV-a stimulirat će se razvoj obrtništva.
Vlada će insistirati na snažnijoj koordinaciji fiskalne i monetarne politike, kako u dovoljnoj likvidnosti u sustavu i prihvatljivim, nižim kamatnim stopama, tako i u ukupnoj monetarnoj stabilnosti, s naglaskom na stabilnosti tečaja kune u uvjetima vrlo izraženoga valutnoga rizika.

Aktivne mjere zapošljavanja

Vlada će aktivno poticati novo zapošljavanje, a glavna interventna mjera bit će privremeno oslobađanje plaćanja doprinosa za svakoga novoga zaposlenoga.

Aktivirat ćemo posebne programe za zapošljavanje mladih i visokoobrazovanih ljudi te radno aktivnih koji se zbog srednje životne dobi teško vraćaju na tržište rada. Aktivne mjere uključivat će i potpore za obrazovanje. Posebno ćemo poticati zapošljavanje žena, s naglaskom na tzv. teže zapošljivim skupinama, i izraditi strategiju zapošljavanja žena.

Aktivne mjere uključivat će i potpore za izobrazbu, samozapošljavanje, mjere za otvaranje radnih mjesta za osobe s invaliditetom te fleksibilniji pristup tržištu rada mlađih umirovljenika.

Industrijska politika

Hrvatska treba novu industrijsku politiku te su stoga sve mjere Vladine gospodarske politike sadržane u ovom programu posebno usmjerene na proizvodne i izvozno usmjerene poduzetničke projekte.

Vlada će potaknuti izradu sektorskih strategija, kao i oblikovanje snažnijeg sustava horizontalnih mjera industrijske politike (potpore za istraživanje i razvoj, za implementaciju novih tehnologija, za zapošljavanje, za zaštitu okoliša, za stručno usavršavanje).

Osim sređivanja stanja u brodogradnji i željeznicama te rasterećenja državnoga proračuna, Vlada će u što kraćem roku razraditi jasnu politiku razvoja suvremenih industrijskih sektora (poput biotehnologije, posebno farmaceutike i nanotehnologije), te odrediti pravce daljnjeg razvoja tradicionalnih industrija poput prehrambene industrije, metalne industrije, petrokemije i prerade nafte, tekstilne industrije, drvne industrije, proizvodnje električne opreme, strojeva i uređaja te kemijske industrije.

Vlada će posebnu pozornost posvetiti traženju rješenja za opstanak i očuvanje zaposlenosti u industrijama koje su u najtežem položaju poput tekstilne, kožarske i obućarske industrije.

Nova industrijska politika posebno će voditi računa i o regionalnim potencijalima i specifičnim uvjetima za razvoj pojedinih industrijskih grana, ali i drugih ključnih sektora na kojima počiva razvoj hrvatskih regija.

Industrijska politika obuhvatit će i druge mjere usmjerene prema stvaranju što povoljnijega poslovnoga okruženja, smanjenju birokratskih zapreka razvoju poduzetništva prema novim instrumentima potpore financiranju sektora maloga i srednjega poduzetništva te prema fiskalnim poticajima za veće ulaganje privatnog sektora u razvoj.

Unapređenje poslovnoga okruženja, razvoj institucija i poticanje novih investicija

Vlada će poboljšati okruženje za razvoj poduzetništva kroz povećanje učinkovitosti državne administracije – osobito pravosudnog sustava, razvoj institucija za promociju i potporu razvoja poduzetništva te korištenje obrazovnih i znanstveno-istraživačkih institucija u funkciji jačanja konkurentnosti hrvatskih gospodarskih subjekata.

Prioritet će biti radikalno uklanjanje barijera za nova ulaganja. Vlada će, između ostalog, posebno potaknuti nova ulaganja u četiri područja:

turizam – gradnja hotelskih kapaciteta i to, između ostalog, na lokacijama Brijuni Riviera, Duilovo, Kupari, Pelješac, Sveti Juraj na Lastovu ili Prevlaka, razvoj nautičkoga turizma te pokretanje projekta integrirane turističke ponude prostora Dalmatinske zagore od Zadra do Konavala, uz revitalizaciju arhitektonskoga, klimatskog, kulturološkog, gastronomskog, poljoprivrednog i drugog naslijeđa te regije i poticanje regionalnoga i ruralnoga razvoja i prekogranične suradnje.
energetika – gradnja novih elektrana, i to četiri HE na Savi, dvije HE na Dravi, HE Senj, HE Kosinj, TE Plomin 3, TE Ploče, novi blokovi plinskih TE Zagreb i TE Sisak, nove plinske TE u Slavoniji i Dalmaciji, te ulaganja u prijenos i distribuciju, električne energije. Poticat ćemo ulaganja u postrojenja iz obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, male HE i elektrane na biomasu). Ulagat će se u gradnju plinovoda i skladišta plina, istraživanje i eksploataciju nafte i plina, osuvremenjivanje rafinerija u Rijeci i Sisku te LNG terminal Omišalj i naftovode Družba Adria i dio Južnoga toka
infrastruktura – rekonstrukcija i gradnja ravničarske željezničke pruge (Krk)-Rijeka-Zagreb, novi kapaciteti Luke Rijeka, modernizacija željezničkih koridora X i Vb
navodnjavanje i okoliš – projekti navodnjavanja poljoprivrednih površina, uz promjenu strukture poljoprivredne proizvodnje, te projekti gospodarenja otpadom, sanacije, prikupljanja i pretvaranja u energiju te zaštita od voda i vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje voda.

Samo ta četiri razvojna investicijska stupa u prosjeku podižu BDP od 2 do 4% na godišnjoj razini, uz odgovarajuće novo zapošljavanje. Financiranje projekata osigurat će se iz više izvora – sredstava zainteresiranih domaćih i inozemnih privatnih ulagača, fondova EU-a i vlastitoga sufinanciranja, kredita međunarodnih financijskih organizacija (izravno ili preko HBOR-a), javnoprivatnoga partnerstva, kapitala investicijskih fondova, reguliranoga ulaganja mirovinskih fondova, ulaganja građana u vrijednosne papire i drugih.

S obzirom na rok pripreme od jedne do dvije godine i rok realizacije od dvije do četiri godine, Vlada i druga državna tijela uključit će se u definiranje ciljeva, rokova i nositelja potrebnih investicijskih aktivnosti. Uspostavit će se vertikala odlučivanja s državne razine za projekte u vrijednosti više od 20 milijuna eura. Javno-privatno partnerstvo i koncesije poticat ćemo kao obavezan ravnopravan model u kapitalnim investicijama, od obrazovanja do energetike. Uspostavit ćemo i tržište stanova za najam na razini od 7000 do 10.000 stanova, koristeći postojeći zastoj na tržištu nekretnina i model javnoprivatnoga partnerstva.

Radi privlačenja ulagača iz inozemstva aktivno ćemo nastupati na investicijskom tržištu te maksimalno koristiti instrument gospodarske diplomacije.

Tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti

Hrvatskom gospodarstvu nužna je intenzivna tehnološka obnova kako bi se u srednjem i dugom roku povećala njegova produktivnost i konkurentnost na domaćem tržištu, ali i na međunarodnom, te osigurao rast izvoza i povećala dodana vrijednost po jedinici proizvoda.

To ćemo postići:

sustavnim pristupom poticanju istraživanja i razvoja, kreativnosti te inovacijskih aktivnosti, odnosno razvoju novih proizvoda i usluga srednje i visoke tehnološke razine, koji su temelj za ostvarivanje veće dodane vrijednosti
uspostavom i jačanjem institucionalne i financijske infrastrukture, odnosno veza između istraživačkoga i poduzetničkoga sektora. Ta će mjera uključiti i višu razinu izravnoga ulaganja iz proračuna u istraživačko razvojne aktivnosti poduzeća, bolju usmjerenost sredstava namijenjenih akademskoj zajednici na temelju kriterija izvrsnosti i aplikativnosti rezultata te odgovarajuće porezne olakšice i poticaje investicijama u istraživanje i razvoj iz sredstava poduzeća.
integriranjem u istraživačke procese u Europskoj uniji.

U sklopu reforme i reorganizacije državne uprave uspostavit ćemo posebnu instituciju, koja će biti središnje nacionalno savjetodavno tijelo za stvaranje i preispitivanje razvojne i tehnološke politike i sinkronizaciju djelovanja svih institucija u području poduzetništva i primijenjene znanosti, tehnologije i inovacija.

Učinkovita država

Vlada će:

smanjiti udjel javne potrošnje i ukupnoga poreznoga opterećenja u BDP-u do razine koja osigurava očuvanje potrebne razine i kvalitete javnih usluga (uz pretpostavljenu veću učinkovitost javnoga sektora) te istovremeno pridonosi većoj konkurentnosti hrvatskoga
gospodarstva
reformirati, racionalizirati i učiniti učinkovitijim sustav javne uprave
provesti strukturne reforme koje će dugoročno osigurati održivost mirovinskoga i zdravstvenog sustava te povećati usmjerenost socijalnoga sustava prema najugroženijim
skupinama stanovništva.
konsolidirati javne financije, povećati fiskalnu odgovornost i transparentnost trošenja javnog novca
restrukturirati javnu potrošnju prema produktivnim namjenama i u skladu s programskim pristupom, a kapitalna ulaganja prioritetno usmjeriti prema projektima u energetici, transportu i logistici preferirajući modele javno-privatnog partnerstva i (su)financiranja iz fondova Europske unije
obaviti korekcije u poreznom sustavu u skladu s planiranim mjerama proaktivne gospodarske politike (prema stimulativnijem poreznom sustavu) te korekcije koje će osigurati veću pravednost u oporezivanju.

Fiskalna konsolidacija

Vlada će pripremiti plan cjelovite fiskalne konsolidacije u kratkom i srednjem roku s ciljem:

smanjenja deficita konsolidirane države na manje od 3% BDP-a i primarnoga deficita na nulu
smanjenja udjela proračunskih rashoda u BDP-u za oko 4,5 postotnih poena do kraja mandata,
zaustavljanja rasta i preokretanja trenda udjela javnoga duga, uvećanoga za državna jamstva, u BDP-u na razinama manje od 60%.

Konsolidacija će se u kratkom roku temeljiti na realnom smanjenju javne potrošnje, odnosno rashodne strane proračuna. Pri tome, “zadnja linija obrane” bit će mirovine, plaće i socijalna davanja za najugroženije skupine stanovništva.

U srednjem roku, proračunski rashodi moraju rasti sporije od BDP-a kako bi se smanjio
udjel javne potrošnje u BDP-u.

Uz uštede na rashodnoj strani proračuna, promijenit će se struktura javne potrošnje, s pomakom od neproduktivne prema produktivnoj potrošnji. Na taj način povećat će se učinkovitost javnih izdataka te njihov utjecaj na oporavak gospodarstva.

U uvjetima znatno smanjene ukupne potrošnje (posebno investicijske i osobne), uštede u proračunu ne mogu biti same sebi svrha. Te uštede, kao i promjena strukture javne potrošnje znače stvaranje prostora u proračunu za oblikovanje i financiranje paketa proaktivnih mjera ekonomske politike, sadržanih u ovom Programu, što će osigurati brži gospodarski oporavak, rast i novo zapošljavanje.

Samo provedba proaktivnog državnog utjecaja u gospodarstvu jamči stabilizaciju prihodne strane proračuna i fiskalnu konsolidaciju u srednjem roku.

Kako bi se postiglo optimalno dimenzioniranje javne potrošnje i fiskalna stabilizacija u dugom roku provest će se temeljita reforma javne uprave te strukturne reforme u socijalnom, mirovinskom i zdravstvenom sektoru.

Reforma javne uprave

Cilj reforme javne uprave je postići veću učinkovitost i kvalitetu pružanja usluga javne uprave. To će se postići reorganizacijom i racionalizacijom postojećeg sustava (smanjenje broja ureda, zavoda i agencija, unaprjeđenje procesa, redefiniranje standarda usluga, informatizaciju), te podizanjem razine kvalitete i učinkovitosti upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi (integralno upravljanje ljudskim resursima, obrazovanje, stimulativno nagrađivanje). Reorganizacija sustava javne uprave treba rezultirati postupnim smanjenjem ukupnih troškova.

Strukturne reforme u zdravstvenom, mirovinskom i socijalnom sektoru

Strukturne reforme u zdravstvenom, mirovinskom i socijalnom sektoru uvjet su za dugoročnu stabilizaciju javnih financija.

Reformirat ćemo sustav socijalnih pomoći i naknada s ciljem bolje pomoći najugroženijim skupinama stanovništva te uklanjanja mogućeg preklapanja i multipliciranja socijalnih programa i transfera na različitim razinama, od lokalne do državne.

Provest ćemo mjere za stabilizaciju mirovinskoga sustava te definiranje strategije za dugoročnu održivost mirovinskoga sustava u odnosu na demografske i gospodarske trendove, te stanje i razvoj javnih financija,a prema načelu “sigurna starost za sve”.

Provest ćemo reformu zdravstvenoga sustava u smjeru povećanja stvarne dostupnosti zdravstvenih usluga, povećanja učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga, uz poštivanje načela “zdravlje za sve”.

Pravedniji, učinkovitiji i stimulativniji porezni sustav

Provest ćemo korekcije poreznog sustava, čiji je cilj: :

osigurati za poduzetništvo stimulativniji porezni sustav koji nagrađuje aktivnost i mobilizaciju proizvodnoga potencijala i izravno pridonosi povećanju cjenovne konkurentnosti gospodarstva. To uključuje porezno rasterećenje bruto cijene rada, smanjenje parafiskalnih nameta te porezno stimuliranje reinvestiranja dobiti. S druge strane, ćemo porezno penalizirati izvlačenje i imobiliziranje dobiti iz poduzeća te posebno izvlačenje dobiti iz zemlje, od čega hrvatsko gospodarstvo nema nikakve koristi.
osigurati uravnotežen i pravedan porezni sustav koji približno jednako tretira dohotke i dobitke od rada i od kapitala.
Uspostavit ćemo pravedan porezni sustav koji uzima u obzir stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika. U sadašnjem trenutku krize oni koji imaju više trebaju snositi veći teret. Pri tome, se veće oporezivanje dohodaka od kapitala i ekstraimovine neće odnositi na uvođenje ili povećanje poreza na stambene nekretnine.
smanjiti prostor za špekulativno ponašanje i izbjegavanje plaćanja poreznih obveza. U tu svrhu ćemo informatizirati porezni sustav, s posebnim naglaskom na kontroli najosjetljivijih segmenata sive ekonomije i s njom povezane porezne evazije.

Pri tome ćemo osigurati visoki stupanj fiskalne neutralnosti planiranih korekcija u poreznom sustavu da se ne bi povećalo ukupno porezno opterećenje

Učinkovito upravljanje državnom imovinom

Temeljni cilj je učinkovito upravljati svim oblicima državne imovine prema načelu “dobroga gospodara”, među ostalim i kao doprinos bržoj fiskalnoj konsolidaciji i dugoročnoj stabilnosti javnih financija i pružanja javnih usluga.

Stroga ćemo restrukturirati poslovanje javnih poduzeća s ciljem povećanja njihove učinkovitosti u pružanju javnih usluga i osiguranja neto doprinosa državnom proračunu. Strateški važne tvrtke koje pružaju javne usluge, posebno u elektroprivredi, energetici, prometu, gospodarenju vodama, gospodarenju šumama, željezničkoj infrastrukturi ostat će u vlasništvu Republike Hrvatske.

Optimizirat ćemo vlasnički portfelj države te aktivirati nekretnine u državnom vlasništvu i staviti ih u funkciju gospodarskoga razvoja.

Radi učinkovitijeg upravljanja državnom imovinom, uspostavit će se Državni ured za upravljanje državnom imovinom.

Restrukturiranje javne potrošnje

Temeljni cilj Vlade je restrukturiranje javne potrošnje prema produktivnim namjenama koje donose očekivane izravne i neizravne učinke u kraćem vremenskom roku. To ćemo postići promjenom u prioritetima infrastrukturne politike, i to prema projektima u energetici, zelenim tehnologijama, transportu i logistici. U provedbi restrukturiranja javne potrošnje koristit ćemo programski pristup, uz veće oslanjanje na model javno-privatnoga partnerstva te sufinanciranje programa i projekata iz sredstava fondova Unije, gdje god je to moguće.

Bolje i pravednije društvo

Pogrešna gospodarska politika, pojačana negativnim učincima krize, ozbiljno je dovela u pitanje ispunjenje ciljeva i temeljnih načela pravednosti, socijalne sigurnosti i prosperiteta svih hrvatskih građana. Vlada će u mandatnom razdoblju aktivnim mjerama osigurati da se makroekonomskom politikom osiguraju pozitivni ekonomski učinci, između ostalog poreznim rasterećenjem te reformom i uštedama u javnom sektoru, ali na način da se zaštite i osiguraju temeljna načela pravednosti i socijalne sigurnosti.

U donošenju i provođenju mjera gospodarske politike, Vlada će se voditi ciljevima zaštite prava radnika, a na prvom mjestu prava na posao, sigurne i dostojanstvene starosti za sve građane, sveobuhvatnim, solidarnim i svima dostupnim zdravstvom te jednakim e mogućnostima i pristupom obrazovanju.

Posebna zadaća Vlade je vratiti dostojanstvo radnicima da rad bude pravedno vrednovan i nagrađen.

Regionalni razvoj

Regionalna politika Vlade bit će usmjerena na smanjenje golemih regionalnih razvojnih razlika u Hrvatskoj uz provođenje procesa decentralizacije, te pripremu za kvalitetno korištenja fondova Europske unije.

Decentralizacija

Vlada će provesti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju. Cilj je do kraja mandata znatno povećati udjel lokalne i regionalne samouprave u ukupnim prihodima javnog sektora.

Reformom postojećeg sustava lokalne i regionalne samouprave redefinirat će se nadležnosti različitih razina lokalne i regionalne samouprave u skladu s njihovom ekonomskom i administrativnom snagom, odnosno fiskalnim kapacitetom.

Redefinirat će se sustav dodjele tekućih i kapitalnih potpora jedinicama lokalne i regionalne samouprave iz državnog proračuna, uz uvođenje kriterija Europske unije koji će se primjenjivati i za vođenje svih projekata pri dodjeli tekućih i kapitalnih potpora.