15. Obrana i nacionalna sigurnost

U novim međunarodnim odnosima određenim procesima globalizacije, prioriteti sigurnosti su usmjereni na ekonomsku, ekološku i socijalnu sigurnost, a prioritetni elementi suvremene sigurnosne politike su politička stabilnost i upravljanje krizama.
U zaštiti vitalnih nacionalnih interesa i ostvarivanju strateških ciljeva, članstvo u NATO-u i buduće članstvo u Europskoj uniji je najbolji okvir koji daje dugoročna jamstva za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa, uključujući izgradnju i razvoj države koja služi svojim građanima. Učinkovitost politike sigurnosti pretpostavlja sinergijsko djelovanje svekolikih sposobnosti društva u zaštiti nacionalnih interesa. I to ne samo političkih, obrambenih i sigurnosnih kao tradicionalnih sposobnosti, nego i svih ostalih čimbenike sigurnosti kao što su gospodarski, društveni, upravni, zdravstveni, obrazovni, znanstveni, kulturni i ekološki.

Prijetnje sigurnosti - Vlada ocjenjuje da je smanjivanje napetosti u neposrednom sigurnosnom okružju rezultiralo rastom suradnje, što, uz veliko smanjenje brojčanoga stanja oružanih snaga u susjednim zemljama i njihovu želju za uključivanje u euroatlantske integracije, značajno smanjuje mogućnost ponovnog izbijanja izravnih oružanih sukoba. Međutim Vlada će voditi aktivnu kombinaciju politika kako bi Hrvatska bila sprema reagirati i na eventualne izvanredne promjene u svom neposrednom okruženju, ali i da bude sposobna odgovoriti na sigurnosne izazove novog doba poput pitanja energetske sigurnosti, klimatskih promjena, sigurnosti opskrbe hranom, kao i izazovi uzrokovani migracijama, regionalnim razlikama, diskriminacijom ili isključenošću pojedinih društvenih skupina, te izazovi koji proizlaze iz pograničnog kriminala, posebice krijumčarenja ljudi i droge.

Sposobnost zaštite nacionalne sigurnosti - Međunarodna situacija se procesima globalizacije neprekidno mijenja i utječe kako na svjetsku, tako i na sigurnost Hrvatske, iznutra i izvana. Bit tih globalizacijskih procesa je da su unutarnji i međunarodni oblici sigurnosti postali sve više protkani sa značajnim utjecajem na one koji određuju politiku. Uz daljnje jačanje političkog i gospodarskog sustava u zemlji, Vlada će raditi proširenju suradnje sa susjednim zemljama i u široj regiji jugoistočne Europe na polju sigurnosti.

Sposobnosti institucija obrane, unutarnjih poslova i sigurnosno- obavještajnog sustava - Sukladno izazovima, Oružane snage Republike Hrvatske trebaju imati sposobnosti nacionalne i savezničke vojne obrane i odvraćanja, sposobnosti za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama i operacijama odgovora na krize, sposobnosti potpore ostalim institucijama u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara, u borbi protiv terorizma i širenja oružja masovnog uništenja, te u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru.

U procesu njihova daljnjeg razvoja, prioritet Vlade bit će razvoj sposobnosti za provedbu operacija odgovora na krize i mirovnih operacija, uz istodobno sužavanje raspona različitosti preuzetih partnerskih ciljeva i usmjeravanje na specijalizaciju za samo određena područja djelovanja.

Posao institucije unutarnjih poslova i javne sigurnosti će prvenstveno biti zaštite temeljnih sloboda svojih građana. Dakako i dostatne sposobnosti suzbijanja organiziranog kriminala, ilegalnih migracija, trgovanja ljudima, drogama, terorizma, te sprječavanja širenja oružja masovnog uništenja. U kontekstu nacionalne sigurnosti, ali i budućeg ulaska u Shengenski sustav, prioritetno ćemo razvijati sposobnosti nadzora granice, ljudi i roba u prekograničnom prometu i razvoj sposobnosti suzbijanja organiziranog kriminala uopće.

Ojačat ćemo sposobnost sigurnosno – obavještajnog sustava u pogledu poznaje dostatnih pravodobnih, pouzdanih i relevantnih informacija za donošenje odluka u domeni nacionalne sigurnosti. Primarno ćemo razvijati obavještajni segment, što će po prirodi stvari povećati učinkovitost sigurnosti.

Balansiranje državnoga proračuna i zahtjeva nacionalne sigurnosti - Zbog kontinuirane tendencije smanjenja Izdvajanja za potrebe institucija u području obrane, unutarnjih poslova i sigurnosno-obavještajnoga sustava, te s tim povezanog rasta raskoraka između predviđenih troškova i budućih obveza, pogotovo u odnosu na planirano opremanje suvremenim tehničkim sustavima, provest ćemo analizu provedbe dugoročnih planova razvoja institucija, s ciljem prosudbe na kojoj se razini može uspostaviti ravnoteža postavljenih ciljeva, mogućnosti i sredstava.

Takva će analiza Vladi omogućiti donošenje odluka u pogledu odgovora na pitanje može li Hrvatska održati niz tehničkih sigurnosnih sustava povećanjem izdvajanja iz proračuna ili treba povećati učinkovitost sustava putem specijalizacije samo za određena područja i uz veću integraciju sa svojim partnerima; je li primjerena do sada korištena metodologija određenja veličine institucija (minimum snaga za svekolike zadaće) ili bi to trebala biti metodologija određenja snaga u skladu s veličinom BDP-a te nabavlja li Hrvatska odgovarajuću opremu i trebamo li to činiti sami ili s našim saveznicima.