4. Poljoprivredna politika i politika ribarstva

Poljoprivreda

Potreba za promjenom dosadašnje poljoprivredne politike je očita. Njene su posljedice pad poljoprivredne proizvodnje ispod razine vlastitih potreba, smanjenje zaposlenosti u poljoprivredi, tehnološko zaostajanje, povećanje zaduženosti i nelikvidnosti poljoprivrednih proizvođača, enormni porast uvoza i pad izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, rast cijena proizvodnje i nekonkurentnosti, te zapuštanja ruralnih područja.

U narednom mandatnom razdoblju poljoprivreda kao strateška gospodarska grana, mora ostvariti nekoliko bitnih funkcija:

  • proizvesti dovoljnu količinu kvalitetne hrane za prehranu vlastitoga stanovništva
  • proizvoditi sirovine za prehrambenu industriju u zadovoljavajućoj količini
  • proizvoditi repromaterijal za vlastitu reprodukciju u dovoljnoj količini
  • proizvoditi za izvoz
  • -doprinijeti održivom razvoju ruralnoga prostora.

Problemi s hranom u svijetu i trend rasta cijena hrane, s jedne strane, te s druge nedovoljno iskorišteni zemljišni, poljoprivredni i prehrambeno-prerađivački potencijali u Hrvatskoj, otvaraju perspektivu većeg rasta udjela poljoprivrede i prehrambene industrije u hrvatskom gospodarstvu i BDP-u. Članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i naše sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici Unije stvara dodatne uvjete i poticaje za promjene u strukturi poljoprivrednih kultura i proizvodnji hrane od tradicionalnih prema profitabilnijim proizvodima.

Vlada će poljoprivrednu politiku voditi temeljem:

  • određivanja prioriteta poljoprivrednoga sektora u skladu s raspoloživim resursima (znatne, još nedovoljno iskorištene poljoprivredne površine i vodni resursi, te povoljni agro-klimatski uvjeti),
  • prilagodbe politike mogućnostima i potrebama određene regije,
  • odabira modela potpore, osobito za područja s težim uvjetima gospodarenja i za očuvanje prirodnih resursa,
  • intenziviranja edukacije, obrazovanja i istraživačkoga rada, iskorištavanje vlastitih posebnosti u povezivanju poljoprivrede i turizma, kao izrazite komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede, definiranje i provedba strukturnih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji prema posebnim tržišnim nišama profitabilnijih proizvoda, radi jačanja regionalnoga i ruralnoga razvoja i popravljanja položaja u odnosu na izravne konkurente u EU, povećanje dohotka i zaposlenosti u ruralnom prostoru, osiguranje potpore dohotku nekomercijalnih gospodarstava, te osiguranje socijalne mirovine staračkim domaćinstvima.

Uz poticanje održivosti tih osnovnih funkcija naše poljoprivredne politike, Vlada će aktivnim mjerama podržavati stabilnost i rast dohotka poljoprivrednih proizvođača, olakšanje plasmana njihovih proizvoda, uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda i valorizaciju i zaštitu tipičnih autohtonih proizvoda.

Program razvoja poljoprivrede uskladit će se ukupnom gospodarskom politikom, uz osiguranje financijskih izvora za kapitalna ulaganja, te ćemo jasno razlikovati socijalnu od gospodarske politike u poljoprivredi.

Poljoprivredno zemljište, šume i vode imovina je od posebnog nacionalnoga značaja. Državno poljoprivredno zemljište se neće privatizirati, nego će se davati u dugogodišnje koncesije pod povoljnim financijskim uvjetima. U sklopu politike boljega gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, zadržat ćemo u vlasništvu Republike Hrvatske i sve funkcije gospodarenja vodama i šumama, te ćemo unaprijediti sustav navodnjavanja i odvodnje poljoprivrednih površina.

Poticati ćemo interesno povezivanje i udruživanje malih obiteljskih poljoprivrednih proizvođača radi zajedničkog nastupa na tržištu i razvoja suvremenog proizvoda prema marketinškim načelima. Mjerama poljoprivredne politike poticat ćemo dugoročno interesno povezivanje poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije, uređenje tržišta i stabilnoga sustava otkupa poljoprivrednih proizvoda.

U skladu s najboljom praksom organiziranja poljoprivrednika u Europskoj uniji, podupirat ćemo preustroj u zadružni oblik povezivanja i unapređivati sustav zadrugarstva. Time će poljoprivrednici stvoriti uvjete za razvoj profitne proizvodnje, prelazak na više faze prerade i razvoj proizvodnje tipičnih autohtonih i ekoloških proizvoda te za uključivanje malih poljoprivrednika (zadrugara) u sustav PDV-a. Poticajne mjere uključivat će i financijska sredstva za gradnju infrastrukture i realizaciju pilot-projekata koji će imati konkretan efekt u poljoprivredi (gradnja zadružnih mini mljekara, javnih klaonica, preradbenih kapaciteta za voće i povrće, hladnjača, skladišta i dr.).

Vlada će provesti slijedeće mjere poljoprivredne politike:

  • veća ulaganja u zemljište, kao osnovni proizvodni potencijal, i to za okrupnjavanje i uređenje, navodnjavanje i odvodnju, te ubrzano razminiranje miniranoga prostora,
  • definiranje optimalnoga odnosa između farmerske (industrijske) poljoprivrede, koja osigurava cjenovnu konkurentnost na globalnom tržištu, i seljačke poljoprivrede (mala gospodarstva), koja održava multifunkcionalnost i diverzifikaciju poljoprivrede, ostvaruje zaposlenje i dohodak brojnim poduzetnicima u poljoprivredi, ublažava siromaštvo na selu, koristi okolišu i ruralnom razvoju.
  • provođenje komasacije kao mjere kompleksnoga uređenja prostora
  • primjenu ekonomskih kriterija u provođenju poljoprivredne politike. Sustav poticaja bit će u funkciji povećanja i promjene strukture proizvodnje. Sustav poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj provodit će se kao i u zemljama EU-a putem mjera politike u tri osnovna područja – izravna plaćanja (potpora dohotku), interventne mjere za uređenje tržišta i mjere potpore ruralnom razvoju. U nadolazećim raspravama o reformi zajedničke poljoprivredne politike Europske unije zauzimat ćemo se za uspostavu bolje ravnoteže između izravnih plaćanja po površini i proizvedenoj količini, kako bi se više poticao rast produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.
  • podupiranje razvoja stočarstva kao temelja za veću proizvodnju i preradu mesa i mlijeka,
  • razvoj ratarstva, voćarstva i povrtlarstva i podizanje novih dugogodišnjih nasada radi utjecaja na promjenu strukture proizvodnje prema dohodovno višim kulturama,
  • kapitalna ulaganja u nova znanja i tehnologije u svrhu podizanja konkurentnosti, za izgradnju gospodarske infrastrukture putem osnivanja agencija, financijskih fondova, zadružnog i drugog organiziranja poljoprivrednika, a uređenjem tržišta (burza, veletržnice i tržnice) osigurat će se efikasnost proizvodnje i prometa poljoprivrednih proizvoda,
  • osnivanje razvojnih poljoprivrednih centara u jedinicama regionalne i lokalne samouprave i na otocima radi pokretanja razvojnih projekata u ruralnim područjima i izrade projektne dokumentacije za financiranje otkupnih, skladišnih i preradbenih kapaciteta iz fondova Europske unije, javno-privatnoga partnerstava i regionalnih razvojnih i kreditnih fondova za poljoprivredu,
  • gradnja odgovarajuće komunalne i ostale infrastrukture na selu kako bi se osigurali dobri proizvodni i životni uvjeti,
  • prilagodba obrazovnih programa u poljoprivredi novim potrebama (licenciranje), za programe srednjega obrazovanja usmjerene na potrebe obiteljskoga gospodarstva, te za stalno obrazovanje poljoprivrednika za usvajanje novih znanja i tehnologija, poticanje proizvodnje i dopunskih djelatnosti kao mjera zadržavanja stanovništva u manje naseljenim predjelima Hrvatske,
  • poticanje održivoga razvoja seoskoga prostora, za osiguranje primjerenih radnih uvjeta i očuvanje prirodnoga i kulturnoga naslijeđa,
  • povećanje dohotka i zaposlenosti u ruralnom prostoru. To uključuje posebne programe zapošljavanja žena na selu i stvaranje preduvjeta za snažan razvoj ženskog zadrugarstva. Doprinos žena socioekonomskom razvoju i održivosti ruralnoga prostora izrazit ćemo odgovarajućom financijskom potporom, putem Fonda za ekonomsko i socijalno osnaživanje žena.
  • potpora ulaganju u seoski turizam, tradicionalne obrte, male proizvodne pogone i obnovljive izvore energije kao dopunske izvore sredstava za seoska domaćinstva

U lokalnim i regionalnim zajednicama poticat ćemo izradu programa razvoja seoskog prostora i seoskog turizma. Izradit ćemo i sufinancirati programe edukacije i savjetovanja za poljoprivrednike.

Osnivat ćemo centre za informiranje poljoprivrednika o raspoloživim nacionalnim i fondovima Europske unije.
Proračunskom politikom utvrdit ćemo potpore poljoprivredi ponajprije za dugogodišnje nasade, tehnološko unapređenje, gradnju malih prerađivačkih pogona, okrupnjavanje zemljišta i udruživanje poljoprivrednika.

Ribarstvo

Osnovni cilj politike Vlade u ribarstvu je povećati konkurentnost i osposobiti hrvatsko ribarstvo za ravnopravno sudjelovanje u zajedničkoj ribolovnoj politici Europske unije, te za puno korištenje i zaštitu ribolovnih i gospodarskih potencijala Jadranskoga mora.

Vlada će posebnu pozornost posvetiti razvoju ribarstva i industrije prerade ribe. Revidirat ćemo ribarske propise te ih uskladiti s regulativom Europske unije kako bismo ribarima olakšali bavljenje tom djelatnošću uz što bržu administraciju. S obzirom na stanje resursa, donijet ćemo planove upravljanja, posebno za ribolovne zone s osjetljivim biološkim resursima. To su mjere gospodarenja, a odnose se na lovostaj, vremenske i prostorne zabrane ribolova, reguliranje ribolovnog napora te propisivanje primjerenih konstrukcijsko-tehničkih karakteristika ribolovnih alata, opreme i plovila.

Jadranske morske resurse zaštitit ćemo od izlovljavanja, a u cilju održivoga gospodarenja morskim resursima provodit ćemo mjere zaštite mora od zagađenja. Radi zaštite područja mrestilišta u Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu odmah ćemo planirati i provoditi mjere zaštite, samostalno i u dogovoru s Italijom.

Sustav poticaja revidirat ćemo na način da se poticaji pravilnije preusmjere prema primarnoj djelatnosti. Pokrenut ćemo razvoj marikulture, a jedan od glavnih ciljeva je završiti proces dobivanja potrebnih dozvola za izvoz školjkaša u Europsku uniju.

U suradnji s jedinicama regionalne i lokalne samouprave i uz odgovarajuću prilagodbu u prostornome planiranju, poticat ćemo učinkovito funkcioniranje tržišta ribe i gradnju primjerene ribarske infrastrukture. To se prije svega odnosi na gradnju ribarskih luka, iskrcajnih mjesta te otkupnih, rashladnih i prodajnih centara oslonjenih na postojeće i nove veletržnice ribe obalnih županija. Unaprijedit ćemo i ojačati djelatnost veletržnica ribe, poticat ćemo ulaganja u industriju prerade ribe te uspostavu povoljne opskrbe dizelskim gorivom duž jadranske obale. Podupirat ćemo osnivanja ribarskih zadruga koje će omogućiti organiziran nastup ribara na sve zahtjevnijem tržištu.

Poticat ćemo interesno povezivanje i udruživanje ribara i riboprerađivačke industrije, čime će se stvoriti preduvjeti za gradnju infrastrukture u ribarstvu koja nedostaje i stvoriti pretpostavke za plasman robe na domaćem tržištu i tržištu Europske unije.
Za ostvarivanje navedenih ciljeva Vlade, osposobit ćemo ribarsku administraciju koja će odgovornim radom pridonositi boljem korištenju dostupnih fondova Europske unije za ribarstvo. Financijska sredstva usmjerit će se i za projekte obeštećenja ribara koji se potpuno povlače iz ribarstva ili izlaze iz ribolova prevelikog ribolovnog napora. Restrukturirat ćemo funkcioniranje ministarstva nadležnog za ribarstvo prema daljnjoj decentralizaciji i jačanju nadležnosti jedinica regionalne i lokalne samouprave, koje će dobiti odgovorniju i važniju ulogu u gospodarenju živim bogatstvom Jadrana.