3. Regionalni razvoj i korištenje fondova Europske unije

Ciljevi vladine regionalne razvojne politike su:

• smanjiti krupne socijalne i ekonomske regionalne razvojne razlike
• povećati konkurentnost gospodarskih sustava u svim hrvatskim regijama
• osposobiti Hrvatsku za učinkovito korištenje pretpristupnih, odnosno strukturnih fondova EU-a.

Pritom će se regionalizacijom nacionalnih sektorskih politika i razvojnih programa vodeći računa o načelima supsidijarnosti, partnerstvu svih relevantnih sudionika u razvoju, koncentraciji potpore prema najmanje razvijenim regijama te sufinanciranju razvojnih programa regionalnih i lokalnih jedinica, podići stupanj njihove odgovornosti za vlastiti razvoj.

Uravnotežit ćemo prioritete regionalne razvojne politike tako što ćemo dosadašnje prevladavajuće ulaganje u lokalnu infrastrukturu preusmjeriti u jačanje regionalne konkurentnosti (poticanje maloga i srednjega poduzetništva, inovacije, istraživanje i razvoj, regionalno umrežavanje), te u novo zapošljavanje (aktivne mjere zapošljavanja, edukaciju i trening, cjeloživotno obrazovanje).

Povećanim ulaganjem u podizanje kvalitete javnih usluga (stanovanje, školstvo, zdravstvo, socijala, komunalna opremljenost, i sl.) potaknut ćemo privlačnost života u slabije razvijenim regijama. Paralelno ćemo jačati regionalno gospodarstvo i otvarati nova radna mjesta, zaustaviti iseljavanje mladih iz tih područja, što je temeljni preduvjet za bilo kakav razvitak. Poticat ćemo razvoj ruralnoga prostora i prihvatiti minimalan standard socijalnih usluga, komunalne opremljenosti, prometne infrastrukture, posebno za žene. U okviru poticajnih mjera razmotriti će se omogućavanje povoljnijeg zakupa za manja poljoprivredna gospodarstva, snižavanje naknadi i pristojbi za legalizaciju objekata te osigurati adekvatna pokrivenost potpomognutih područja savjetodavnom poljoprivrednom službom.

U cilju stvarnog razvoja manje razvijenih područja, no i zbog potpunog ispunjavanja obveza koje je Hrvatska preuzela donošenjem novog Zakona o regionalnom razvoju, Vlada će predložiti donošenje posebnog Zakona o potpomognutim područjima, koji će zamijeniti sada postojeći Zakon o PPDS, Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara, Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima. Sukladno ovome unutar nadležnog ministarstva ustrojiti će se i Uprava za potpomognuta područja.

Posebna pozornost posvetit će se dovršetku započetih projekata obnove i izgradnje infrastrukture na ratom stradalim područjima. Nerazvrstane, lokalne i županijske ceste, lokalni vodovodi i komunalna infrastruktura sa područja povratka, a na prijedlog jedinica lokalne samouprave, Vlada će staviti u kategoriju prioritetnih ulaganja.

Također, nastaviti će se izgradnja i socijalne infrastrukture (domovi zdravlja, domovi za starije, školske ustanove) na područjima povratka, u skladu s odgovarajućim razvojnim programima.

Kombinacijom mjera gospodarske politike, provest ćemo tri posebna projekta regionalnoga razvoja – restrukturiranje i veću profitabilnost poljoprivrede i prehrambene industrije, kao pokretača razvoja Slavonije i kontinentalne Hrvatske, tržišno i proizvodno povezivanje turizma i poljoprivrede, kao pokretača razvojne integracije kontinentalne i priobalne Hrvatske te jačanje pomorske orijentacije, kao pokretača razvoja priobalne Hrvatske.

U okviru pomorske politike, povećat ćemo ulaganja u osposobljavanje i modernizaciju lučkih kapaciteta i transportne infrastrukture te uslužnih pomorskih djelatnosti kao što su špedicija, pomorske agencije, opskrba brodova, remont brodova, odgovarajući sustav gradnje brodova za domaće brodare, unapređivanje obalnoga putničkoga prijevoza i linijskoga prijevoza između obale i otoka uz konkurentsko jačanje domaćih brodara.

Dodatno ćemo potaknuti razvoj nautičkoga turizma, ekološki održiv i prihvatljiv razvoj turizma na obali i otocima, održiv i snažniji razvoj otoka, ali i zaštititi biološki i reproduktivni potencijal i marikulturnu raznolikost Jadranskoga mora, zaštititi Jadran od zagađenja s obale i brodova i u dogovoru s ostalim jadranskim državama proglasiti ga posebno osjetljivim morskim područjem.

Unaprijedit ćemo sigurnost plovidbe, jačati ribarstvo, osigurati odgovarajući sustav gradnje ribarske flote, graditi ribarske luke i veletržnice ribe, osigurati poticaje za ulov ribe, valoriziranje i sustavno korištenje i zaštitu pomorskoga dobra. Osnovat će se međunarodna pomorska akademija za obrazovanje pomorskog kadra domaćih i inozemnih brodara, posebno za zemlje u razvoju, uspostaviti obalna straža i odgovarajuća primjena prava i obveza Međunarodne konvencije o pravu mora, Pomorskoga zakonika i drugih propisa.

Rast BDP-a i zapošljavanje na temelju novoga investicijskoga ciklusa, rasta proizvodnje i konkurentnosti,nove industrijalizacije te snažnog ulaganja u znanje i obrazovanje podupirat ćemo i učinkovitim korištenjem fondova Europske unije. Razvoj energetike, prometne infrastrukture, zaštite okoliša, proizvodnje hrane, turizma i obrazovanja u najvećoj ćemo mjeri povezati s fondovima Unije koji su nam na raspolaganju upravo u tim područjima.

Poboljšat ćemo prometnu povezanost, gradnju infrastrukture i mogućnost zapošljavanja na otocima te zaštitu otočnoga prostora. Državnim mjerama olakšat ćemo poslovanje gospodarskim subjektima na otocima kako bi bili ravnopravni u tržišnoj utakmici. Hrvatski građani imaju pravo odabrati gdje žele živjeti, a onima koji odaberu otok, osigurat ćemo uvjete kakve imaju građani na kopnu.

Unaprijedit ćemo organizacijsku i institucionalnu sposobnost za definiranje, izradu i korištenje projekata financiranja iz fondova Europske unije kako bismo godišnje koristili što veći iznos sredstava iz programa Europske unije.

Prema uzoru na najuspješnije zemlje članice Europske unije u korištenju europskih programa, reorganizirat ćemo državnu upravu na svim razinama radi učinkovitijeg korištenja sredstva iz fondova Unije. Sustav za učinkovitu apsorpciju sredstava EU-a imat će jasno definirane nadležnosti od donošenja strateških dokumenata, programiranja operativnih programa, upravljanja operativnim programima do kandidiranja i implementiranja projekta, odnosno do krajnjih korisnika europskih sredstva.

Ojačat ćemo i potpomoći razvojno planiranje na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave. Uspostavit ćemo mehanizme suradnje, povezivanja i zajedničkog razvojnog planiranja na razini županija obuhvaćenih statističkim (razvojnim) regijama, kako bi se gospodarsko-socijalna razvojna funkcija jedinica regionalne samouprave obavljala u zajedničkim tijelima statističkih (razvojnih) regija zaduženim za planiranje razvoja, definiranje razvojnih programa i korištenje razvojnih sredstava iz fondova Europske unije. U planiranje i provođenje razvojnih programa financiranih iz fondova Europske unije, posebno prekograničnih, međuregionalnih i transnacionalnih projekata, uključit će se i institucije i udruge nacionalnih manjina.

U okviru nove financijske perspektive Europske unije od 2014. godine zatražit ćemo dogovor s Europskom unijom o novom preustroju statističkih (razvojnih) regija u Hrvatskoj, kako bismo u punoj mjeri osigurali uvjete za ravnomjeran i brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije. Po uzoru na mnoge zemlje članice Europske unije, decentralizirat ćemo upravljanje regionalnim operativnim programima tako što ćemo upravljanje operativnim programima za regionalnu konkurentnost prenijeti na NUTS 2 regionalnu razinu. Već od 2012. intenzivno ćemo jačati kapacitete regionalnih razina vlasti kako bi bile spremne za preuzimanje upravljanja operativnim programima za regionalni razvoj.

Uspostavit ćemo novu i učinkovitiju organizaciju rada radi kvalitetnijeg korištenja fondova Unije na državnoj razini, s Ministarstvom regionalnog razvoja kao središnjim tijelom.