9. Zdravstvena politika
Polazno načelo zdravstvene politike Vlade je kvalitetna zdravstvena zaštita dostupna svima, prema načelu sveobuhvatnosti, dostupnosti i solidarnosti.
Nažalost, dosadašnja pogrešna zdravstvena politika rezultirala je prebacivanjem sve većeg dijela financijskih troškova s države na građane, sa zdravih na bolesne i s mladih na stare. Upravo stoga danas u Hrvatskoj, nažalost, pravo na zdravlje, kvalitetnu zdravstvenu skrb i lijekove najviše ovisi o financijskoj moći. Takvo je stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu neodrživo i zbog toga se zdravstvena politika mora promijeniti.
Kvalitetan i sveobuhvatan skup zdravstvenih usluga, financiran iz doprinosa i proračuna, mora biti jednako dostupan svim hrvatskim građanima, a pacijent treba biti u središtu zdravstvenoga sustava. Politika takvog zdravstva zasniva se na trostrukoj solidarnosti: solidarnosti zdravih s bolesnima, solidarnosti bogatih sa siromašnima i solidarnosti mladih prema starijima.
Vlada će, stoga u mandatnom razdoblju voditi zdravstvenu politiku kroz slijedeće mjere:
- osigurati da su pacijent i njegova obitelj u središtu zdravstvenog sustava. Stoga će se osnažiti uključivanje udruga pacijenata u donošenje odluka o ključnim zdravstvenim uslugama. Budući da građani (osiguranici) financiraju i održavaju zdravstveni sustav, njihovo je pravo dobiti najviše za svoj novac i istodobno imati potpuni uvid u način trošenja zdravstvenog proračuna
- medicinskom osoblju omogućit će se obrazovanje i usavršavanje putem različitih oblika subvencioniranoga stipendiranja, a posebno će se poticati i odgovarajuće valorizirati izvrsnost, marljivost i odgovornost. Osim na brizi o pacijentima, u našoj je strategiji razvoja zdravstva naglasak na sustavnoj brizi o ljudskim resursima, kojima valja omogućiti da postanu medicinski prepoznatljivi i da razviju znanje i talent ostajući u Hrvatskoj
- zdravstveno-regionalnu politiku razvoja institucionalno i sadržajno ćemo ojačati te uskladiti s gospodarskom politikom
- temelj reforme bit će javno zdravstvo prema konceptu doma zdravlja, uz promjenu standarda osiguranika po timu liječnika i uz znatno veće ulaganje u preventivu
- revitalizirat ćemo centre za kućne posjete koji bi preuzeli dio poslova hitne medicinske pomoći.
- žurno ćemo reorganizirati službu hitne pomoći
- uvest ćemo regionalne centre za palijativnu skrb (hospiciji i/ili tzv. bolnice B-tipa), uz osiguranje sredstava za njihovo funkcioniranje te ćemo energičnije nastaviti programe upravne i fiskalne decentralizacije u zdravstvu
- ujednačeno ćemo razvijati sekundarnu zdravstvenu zaštitu u svim županijskim bolnicama prema modelu četiri šire ključne medicinske djelatnosti (pedijatrija, ginekologija, interna medicina i kirurgija te njihove subspecijalnosti), uz razvoj tzv. dnevnih bolnica, a na taj način smanjit će se sadašnje nejednakosti između pojedinih hrvatskih regija
- ravnomjerno ćemo razvijati tercijarnu zdravstvenu zaštitu u svim regijama, prema modelu četiri funkcionalna regionalna centra (KBC Split, KBC Rijeka, KBC Osijek i zagrebačke kliničke bolnice), u kojima će se rješavati najzahtjevniji i najsloženiji medicinski problemi koje županijske ustanove ne mogu riješiti
- za sve kraće dijagnostičko-terapijske procedure prednost će se dati dnevnim bolnicama. Organizacija dnevnih bolnica omogućit će brzu i učinkovitu dijagnostiku na jednom mjestu, bez nepotrebnog višestrukog vraćanja bolesnika u primarnu zdravstvenu zaštitu radi pojedinih pretraga. Time ćemo stvoriti preduvjete za povećanje broja medicinskih postupaka, uz znatno smanjivanje predugih lista čekanja na pojedine dijagnostičke i terapijske postupke
- takvom reorganizacijom primarne zdravstvene zaštite, bolničkog sustava i specijalističko-konzilijarne zaštite hrvatski zdravstveni sustav postat će učinkovitiji, što će otkloniti, odnosno znatno smanjiti mogućnost korupcije
- uspostavit ćemo cjelovitu informatizaciju zdravstvenog sustava. U zdravstvenom sustavu djeluju brojni subjekti, a svaka aktivnost i segment procesa unosa, postupka i ishoda, vezan uz zdravstvenu zaštitu, mora biti registriran, pohranjen i uvijek na raspolaganju onima koji su ovlašteni za donošenje odluke.
- razvijat ćemo zdravstveni turizam i proširiti mrežu telemedicinskih centara diljem Hrvatske.
- razvit ćemo sustav prevencije i ženama svih dobnih skupina učiniti dostupnim preventivne javnozdravstvene akcije. Posebnu pozornost posvetit ćemo zdravlju žena iz ruralnih područja, uvođenjem mobilnih zdravstvenih timova.
- razvit ćemo sustav usluga za trudnice, uključujući izbor načina poroda unaprijedit ćemo zdravstvenu zaštitu žena starije dobi i žena s invaliditetom
- uspostavit ćemo kontinuirani preventivni rad s djecom i adolescentima (poput programa ”SIGURNOST” koji obuhvaća ključne dijelove kompleksnog razdoblja odrastanja – od obiteljskih odnosa preko zdravstvenog i seksualnog odgoja sve do sigurnosti u prometu)
- zadržat ćemo relativno visok udio izdvajanja za zdravstvo u BDP-u, posebno ulaganjem u medicinsko osoblje i zdravstvenu infrastrukturu, uz pretežno državno financiranje zdravstva i bez znatnijega povećanja financijskoga učešća građana
- potpuno će se uspostaviti sustav kvalitete zdravstvene zaštite koji se temelji na sintezi koncepata koji obuhvaćaju orijentiranost prema bolesniku i bolesnikovu sigurnost.
- redefinirat ćemo liste lijekova i znatno proširiti osnovnu A listu lijekova.
- promijenit ćemo pravilnike i zakone sukladno recentnim znanstvenim spoznajama i medicini utemeljenoj na dokazima. Jedan od prvih koraka bit će žurna izmjena Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji
- zdravstvo će biti dostupno svim hrvatskim građanima, bez obzira na to gdje žive.