7. Obrazovanje, znanost i sport
Obrazovanje i znanost ključne su pretpostavke razvoja gospodarstva i ukupnoga društva, temelj za boljitak pojedinca i zajednice Obrazovnu i znanstvenu politiku usklađivat ćemo s projekcijama razvoja društvenih i osobnih potreba, kao i tržišta. Važan preduvjet za uspjeh toga usklađivanja je modularnost, fleksibilnost, kurikularnost te horizontalna i vertikalna prohodnost obrazovanja na svim razinama, uz mogućnost da se kvalifikacije stječu svladavanjem propisanih modula, kako u redovitom obrazovanju, tako i u akreditiranim programima cjeloživotnog učenja.
Svoje strategijsko određenje prema predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju Vlada će ostvarivati sljedećim temeljnim mjerama:
- sadržajnom i metodskom promjenom paradigme hrvatskog obrazovanja, koja će počivati na prijedlozima obrazovnih stručnjaka i širokoj javnoj raspravi
- odlukom o mreži obrazovnih programa, a ne samo škola gradnjom novih škola, kako bi se u cijeloj zemlji, u srednjoročnom razdoblju, uvela jednosmjenska nastava
- obveznim jednogodišnjim predškolskim obrazovanjem te osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem do stjecanja prve kvalifikacije
- posebnom brigom o strukovnom obrazovanju i uvođenjem strukovne mature, nakon koje će biti moguć
- nastavak obrazovanja ostvarivanjem spolne ravnopravnosti u obrazovanju, posebno poticanjem obrazovanja djevojaka za netradicionalna ženska zanimanja ostvarivanjem spolne ravnopravnosti u obrazovanju, posebno poticanjem obrazovanja djevojaka za netradicionalna ženska zanimanja
- uvođenjem posebnoga nastavnog programa o demokraciji i ljudskim pravima
- poboljšanjem društvenog i materijalnog položaja nastavnika, opremljenosti škola i uvjeta rada
- stimuliranjem nastavnika za napredovanje u četiri stupnja zvanja, temeljeno na postignućima u radu i stručnom usavršavanju
- većim ovlastima lokalne uprave u radu škola i upravljanju, u sklopu mjera decentralizacije pretvaranjem škola u manjim mjestima u središta cjeloživotnog učenja, kulture i sporta
- pojednostavljenjem postupka upisa u škole korištenjem informatičke tehnologije,
- poticanjem kreativnosti i individualnoga sudjelovanja učenika u nastavnom programu, uz veće korištenje elektroničkih programa i alata u nastavnim programima te smanjivanje broja školskih udžbenika
- uvođenjem posebnoga nastavnog programa zdravstvenoga odgoja i obrazovanja u osnovne škole koji bi, među ostalim, obuhvaćao i seksualni odgoj, obrazovanje o spolno prenosivim bolestima, o štetnosti alkoholizma i droga te o nasilju u društvu i među mladima
- dužnom pozornošću posvećenoj učenicima s teškoćama u razvoju, kako bi se maksimalno uključili u redoviti odgojno-obrazovni proces
- većim zapošljavanjem stručnjaka za mentalno i psihičko zdravlje, radi prevencije mogućih poremećaja u ponašanju učenika
- dodatnim nastavnim i izvannastavnim sadržajima posvećenim darovitim i zainteresiranim učenicima kojima se potiču učenici i rasterećuju roditelji, a nastavnicima omogućuje kreativno djelovanje.
- uvođenjem hrvatskoga prostora znanstvenih istraživanja i visokog obrazovanja tj. cjelovitom strategijom policentričnog razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, kao i strategijama razvoja hrvatskih sveučilišta, polazeći od načela autonomije sveučilišta, akademskih sloboda i tijesne suradnje s gospodarstvom
- poticanjem suradnje sveučilišta, znanstvenih instituta i istraživačkih zavoda s gospodarstvom i „transferima tehnologije“ te redefiniranjem i osnaživanjem poslovno inovacijskog centra i instituta za tehnologiju
- suradnjom s gospodarstvom, čemu mogu pridonijeti znanstveno-tehnologijski parkovi, znanstveni i tehnologijski inkubatori povezani sa sveučilištima i fakultetima, sveučilišne ili institutske start-up ili spin-off jedinice i tvrtke
- transparentnim financiranjem i objavljivanjem postignuća visokih učilišta i javnih instituta
- stimuliranjem integracije sveučilišta, prije svega funkcionalne, uz zajamčenu autonomiju i puno uvažavanje tradicije pojedinih visokoobrazovnih institucija u Republici Hrvatskoj
- razvojem učinkovitoga modela financiranja javnih sveučilišta cjelovitim proračunom nastojanjem da što skorije dostignemo razinu izdvajanja u Europskoj uniji za obrazovanje i znanstvena istraživanja
- maksimalnim uključivanjem hrvatskih sveučilišta u europski prostor visokog obrazovanja; poticat ćemo akreditiranje hrvatskih studijskih programa u tom prostoru, posebno ćemo se zauzimati za međunarodne studijske programe, osobito na razini doktorskih studija
- uključivanjem u europski istraživački prostor, odnosno odobravanjem nove generacije znanstvenoistraživačkih projekata i kolaborativnih programa, temeljenih na međunarodnim kriterijima znanstvene izvrsnosti
- osnivanjem znanstvenoistraživačkih centara izvrsnosti, s posebnim osjećajem za prioritetna znanstvenoistraživačka područja
- kadrovskom obnovom sveučilišta i javnih instituta, uz posebnu brigu za znanstvene novake, posebno najuspješnije
- racionalnim upravljanjem kapitalnom opremom sveučilišta i javnih instituta
- strogim pridržavanjem znanstveničke i akademičke čestitosti
- kontinuiranim praćenjem i analizom uspješnosti Bolonjskog procesa te poduzimanjem mjera za njegovo unapređenje, posebno osiguranjem kvalitetne nastave i znanstvenih istraživanja
- zauzimanjem za kraće, ali kvalitetnije studiranje
- povećanjem broja studenata tako da se do 2020. približimo cilju od 30% visokoobrazovanih zaposlenika
- poticanjem studiranja deficitarnih struka
- osposobljavanjem studenata za komunikaciju na barem jednom svjetskom jeziku
- obrazovanjem studenata za poduzetništvo
- brigom o studentskom standardu i povećanjem kapaciteta smještaja i prehrane
- projektnim, umjesto institucionalnim financiranjem studentskih aktivnosti
- osiguranjem unutarnje i vanjske, horizontalne i vertikalne mobilnosti, osobito međunarodne suradnje ·u svim oblicima i na svim razinama
- potpomaganjem hrvatske znanstvene publicistike, posebno međunarodnih časopisa s visokim impaktom, i poticanjem rada stručnih društava.
I srednje i visoko obrazovanje obogatit ćemo mrežom akreditiranih programa cjeloživotnog učenja. Cilj je u kratkom roku u te programe uključiti što više građana, pružiti im mogućnost specijalizacije, doškolovanja, prekvalifikacije i u kratkom roku ih obogatiti novim znanjima i umijećem te ih osposobiti za bolji posao.
Jedan od ključnih ciljeva Vlade je svakome u Hrvatskoj obrazovanje učiniti dostupnim:
- u javnim ustanovama školovanje će biti besplatno za uspješne i redovite učenike i studente
- financijski ugroženim redovitim i uspješnim učenicima i studentima osigurat ćemo financijsku potporu za školovanje, osobito u vrijeme gospodarske krize. Posebnu skrb i pozornost zavređuju učenici s teškoćama u razvoju, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, ali i najdarovitiji učenici i studenti.
U skladu s vrijednostima multietničnosti i multikulturalnosti, odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te relevantnih međunarodnih akata Vlada će reformirati osnovnoškolske i srednjoškolske obrazovne programe tako da u njih uključi sadržaje važne za identitet nacionalnih manjina u Hrvatskoj i za ukupni identitet Hrvatske. Ministarstvo obrazovanja u suradnji s institucijama manjinskih zajednica u prvoj polovici mandata izradit će program, a u drugoj pristupiti njegovoj primjeni u školama.
Vlada će osigurati dosljednu primjenu Zakona o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uključujući i dosljednu primjenu međunarodnih sporazuma i njihovih provedbenih akata. U tu svrhu, nadležna tijela državne uprave utvrdit će i potrebne prilagodbe obvezatnih ispita Državne mature i postupaka vanjskoga vrednovanja obrazovanja u srednjim i osnovnim školama nacionalnih manjina, te će raditi na optimalizaciji mreže predškolskih i školskih ustanova na manjinskim jezicima. Vlada će također podržati registraciju manjinskih srpskih škola osnovanih na području istočne Slavonije u razdoblju mirne reintegracije.
U obrazovnoj i kulturnoj politici, Vlada će stvarati pretpostavke za participaciju i integraciju sadržaja kojima će se afirmirati povijesni doprinosi nacionalnih manjina i njihovih pripadnika.
Odluke o ishodima učenja temeljit ćemo na prijedlozima stručnjaka i donositi ih tripartitno, u suradnji s predstavnicima tržišta (poslodavaca i sindikata), znanstvene i akademske zajednice te izvršne i zakonodavne vlasti.
Sport je posebno važna djelatnost, kako za mlade, tako i za cijelo društvo. Cilj je Vlade u predstojećem mandatnom razdoblju više uključiti državu u potporu razvoja sporta i bavljenja sportom te unaprijediti rekreativno, zdravstveno, školsko, profesionalno i promotivno značenje sporta i sportaša.
Zbog toga ćemo raditi na formuliranju i donošenju zakonodavnih rješenja o organizaciji i djelovanju sporta, sportskih saveza i sportskih klubova, financiranju sportskih programa i programa razvoja sporta, stručnom dijalogu o pitanjima unapređenja sportskih djelatnosti, kategorizaciji sportova i sportaša, predlaganju i provođenju propisa o zdravstvenim, obrazovnim, radnim, mirovinskim i drugim oblicima potpore i priznanja vrhunskim sportašima, predlaganju Nacionalnoga programa sporta i ukupnoga upravnog nadzora sportskih djelatnosti.